Normiranje "novog jezika" politička manipulacija
Pokušaj normiranja „novog jezika" je politički, odnosno politikantski projekat, proizvod političke manipulacije, a započeo je pod patronatom jedne političke oligarhije, kao njen nusprodukt nastaje i jedino tako može opstajati, saopštila je juče prof. dr Jelica Stojanović sa Studijskog programa za srpski jezik Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Ona je poručila da bi se od " srpskog jezika jedino moglo malo pobjeći da se napiše neki novi esperanto, ali ni tada u potpunosti, jer je srpski jezik utkan u duhovno i duševno biće Crne Gore".
- Politika je njegovo jedino uporište i izvorište, jer nema istorijsku, tradicionalno kulturnu i simboličku, u pravom značenju te riječi ni naučnu, niti jezičku zasnovanost. Šta god da se preduzima u pokušajima „normiranja", s obzirom da je to projekat koji nema veze sa strukom i naukom, ne može se izaći iz okvira srpskog jezika: jedno su dijalekatske crte srpskog jezika, drugo standardni srpski jezik, i pisano, književno i kulturno nasleđe srpskog jezika. I glasovi s` i z` (tipa s`esti, iz`esti) kao i jotovane forme tipa ćerati i đevojka pripadaju korpusu srpskog jezika, rasprostiru se na širokim arealima srpskog jezika od Banije i Korduna, preko Bosne i Hercegovine, jugozapadne Srbije i Crne Gore - kazala je Stojanovićeva, koja predaje Istoriju srpskog jezika i Staroslovenski jezik na odsjeku za Srpski jezik i književnost, kao i Srpski jezik na filološkim grupama za strane jezike.
Ona navodi da "ko zna osnovne činjenice iz lingvistike zna da su jotovane forme sj i zj (s`, i z`, tipa s`esti, iz`esti) alofoni, odnosno kontekstualno uslovljene varijante izgovora fonema s i z, a ne foneme, kako se nenaučno predstavlja".
- Samim tim ne mogu biti dio fonetsko-fonološkog sistema. Prilikom standardizacije jezika vodilo se i vodi računa da jezik funkcioniše kao sistem, da bude sistemski organizovan, sa što manje dubleta i izuzetaka, a time i stabilan. Pitanje je kako se u sistem može uklopiti (osim s` i z`) i jotovanje grupa tj i dj, jer bi to podrazumijevalo uvođenje i jotovanih oblika u riječima, kao što su: ćeme od tjeme (ek. teme), ćelesni – tjelesni, đelo – djelo, đelovati – djelovati, ili đečak prema đevojčica...
Ili bi pravilo podrazumijevalo još više izuzetaka. Mudri Vuk Karadžić je to spoznao i uočio - objašnjava Stojanovićeva.
Ona tvrdi da "jedan apsurd, proizvod neozbiljne politike, kao što je unošenje u Ustav imena za jezik koji ne postoji, vodio je drugom apsurdu otvaranju studijskog programa za nepostojeći jezik na fundamentalnoj naučnonastavnoj instituciji - državnom Univerzitetu, koji je nametnut i nedomješten nauci, koja time, u tom dijelu prestaje da bude nauka".
- Iz njega proističe i sledeći apsurd: primljeni su studenati na fiktivni studijski program, bez ikakve norme i standarda za fiktivni jezik. Otvoren je „studijski program" na osnovu obećanja da će se „u međuvremenu" napisati „udžbenici", „pravopisi", „gramatike" za „budući jezik", a niko ne zna šta bi to „buduće", bez prošlosti, trebalo da predstavlja - dodaje Stojanovićeva.
Stojanovićeva je podsjetila da za „obećani datum" Savjet nije uspio da usaglasi ni jednu od proklamovanih kvazinormi, ali da je tu, kao i uvijek, srpski jezik i njegov standard, i opet, njegova zloupotreba.
Ne mogu im nametati promašaje
- U medijima se, još od upisivanja imena za novi studijski program, mogla sresti projekcija ponekog od nadležnih organa, da će se za predmete, koji su sa istim nazivom, nastava organizovati i teći zajedno. Međutim, studenti su se samim upisom opredijelili šta će da studiraju, a predavači i saradnici, s obzirom da su primljeni i izabrani na Studijskom programu za srpski, i objavljivali radove iz oblasti srbistike, ni prema kojem drugom programu, ili nazovi programu, nemaju obaveza, pogotovo ako je u sukobu sa strukom, naukom i istinom - istakla je Jelica Stojanović.
Ona ocjenjuje da "pravo intelektualca i naučnika je da brani i poštuje svoju profesiju, i sebe kao ličnost, i da taj minimum intelektualne slobode svaka imalo zdrava institucija mora ispoštovati i uvažiti".
- U skladu sa ovim, a i ne pristajući da kompromituje struku i nauku, jedan broj profesora je već odbio da predaje na novoproklamovanom studijskom programu. Kome se ide za takvim projektima neka ide, ali predavačima i govornicima srpskog jezika, koji znaju kakvo blago imaju, i znaju da čuvaju i poštuju bogatstvo svog jezičkog nasleđa, niko ne može nametati svoje promašaje - zaključila je prof. dr Jelica Stojanović.
- Izvor
- Dan
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ostale novosti iz rubrike »







.jpg)








