Strane arhitekte u moskovskom kontekstu
Rezultati međunarodnog arhitektonskog konkursa za uređenje parka Zarjadje aktivno se razmatra u profesionalnim krugovima i među građanima Moskve. Za pobednika, kako je već bilo više puta, proglašen je projekat stranih arhitekata, između ostalog američkih. U njemu je ovaploćena ideja prirodnog urbanizma.
Pozivanje stranih arhitekata u Rusiju istorija je davnašnja i slavna. U 18. veku italijanski arhitekti koji su radili u ruskim prestonicama odomaćili su se, kaže istoričar arhitekture Natalija Duškina.
- Ako govorimo o velikim majstorima, oni su ovde dugo živeli, asimilovali se. Kroz ovaj dug boravak u Rusiji oni su shvatili kakvo je to mesto, kako ovde može da se gradi, šta može da se unese, a šta ne, i stvorili su ruske nacionalne vrednosti. Svet se sada, naravno, promenio: procesi globalizacije pretpostavljaju da arhitekta ponekad može čak da ne dolazi na ono mesto gde pravi svoj projekat.
Zaista može da se prouči mesto buduće gradnje preko skajpa. Ali u tom slučaju arhitekta praktično nema mogućnosti da oseti istorijski kontekst gradske arhitekture, a to obavezno treba uzeti u obzir. Takvo je mišljenje glavnog arhitekte Moskve Sergeja Kuznjecova. Upravo ova okolnost je omela proslavljenog britanskog arhitektu Nirmana Fostera. Njegov projekat stvaranja muzejskog gradića oko čuvenog moskovskog Muzeja likovnih umetnosti Puškin nije bio utvrđen, kaže Sergej Kuznjecov.
- Faktički smo otkazali projekat Normana Fostera u Muzeju Puškin. Ipak, kada veliki majstor radi sa kontekstom, to je primetno. I to da se Norman Foster projektom bavio vrlo malo, ako se uopšte bavio, to je padalo u oči.
Između ostalog, u arhitektonski savet Moskve, kao i žiri međunarodnih konkursa koje organizuje prestonica, obavezno ulaze strani predstavnici, poznate svetske arhitekte. Upravo na osnovu takvih kolegijalnih odluka u Moskvu se poziva neki strani arhitekta. Danas je među njima ugledni američki majstor Robert Stern. Stern ima slavu čoveka koji vrlo precizno pogađa arhitektonski kontekst gradova. Radeći na projektu visoke zgrade za Moskvu, on se, po sopstvenom priznanju, orijentisao na svojih omiljenih „sedam sestara“: tako se u SAD nazivaju čuvene visoke zgrade izgrađene u Moskvi 40-ih i 50-ih godina. Ruski građani su ih nazvali „staljinskim visokim zgradama“. Stern kaže:
- Mnogo moskovljana Moskvu ne ubraja u Zapad. A ja sam uvek mislio da je Moskva upravo Zapad. Moje znanje istorije me uverava da sam u pravu. Ovde smo na Zapadu i problemi gradske arhitekture koji postoje u Moskvi isti su kao i u Njujorku.
Postoji i ovakvo mišljenje: u Moskvi je mal te ne najjednostavnije graditi, zato što je osobenost arhitektonskog konteksta grada eklekti,a beskrajni slojevi u kojima se sve sa svim slaže. Tako smatra moskovski arhitekta Nikolaj Lizlov:
- Moskovski kontekst je vrlo elastična stvar i vrlo jaka. Moskva izdržava ogromni broj interpolacija i sve može da ih prevari. Moskovski kontekst je kao veliki želudac: adaptira praktično sve.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Moskva
- arhitektura
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









