Špijunske igre SAD
2013. godine svet je zahvatila špijunomanija. Posle otkrivenja bivšeg saradnika američke Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Edvarda Snoudena, postalo je jasno da SAD svakodnevno prate dejstva i kretanje 5 milijardi ljudi. Aktivnost američke obaveštajne službe isprovocirala je buru negodovanja u mnogim zemljama sveta. Posebno su nezadovoljni saveznici i partneri SAD.
Špijunski skandal se razbuktao na leto 2013. godine. Posle raskinkavanja bivšeg saradnika Cije Edvarda Snoudena, tema elektronskog praćenja vlasti SAD sopstvenih i stranih građana nije silazila sa prvih stranica novina. bilo je reči ne samo o prisluškivanju telefonskih razgovora, već i o video posmatranju ljudi koji ništa ne sumnjaju kroz njihove sopstvene kompjutere.
Žrtve totalnog praćenja bili su ne samo obični građani SAD, Starog Sveta i drugih zemalja, već i mnogi političari. Ukupno pod kalpakom ANB našlo se 5 milijardi ljudi. Kako kažu eksperti, takve razmere špijunaže mogao je samo da sanja Treći rajh, Štazi i KGB.
Aktivnost američke obaveštajne službe je isprovocirala buru negodovanja u čitavom svetu. SAD su obećale da će ukrotiti ANB i ciju. Ali u džentlmensko ponašanje specijalnih službi niko nije poverovao. Ambasadore SAD skoro svakog dana pozivali su lideri raznih zemalja radi objašnjenja. Odnosi između Vašingtona i evropskih država veoma su poljuljani. Predsednik Barak Obama bio je primoran da se opravdava pred šefovima raznih država, objašnjavajući svima da on ništa nije podozrevao o totalnom praćenju ANB građana čitavog sveta.
Posle toga zemlje koje su postale žrtve američke špijunaže, iz sve snage pokušale su da zaštite svoje tajne. U zavisnosti od toga koliko imaju novca i mašte. U EU činovnicima zabranjuju da koriste mobilne telefone za vreme zatvorenih savetovanja ili ih teraju da prelaze sa običnih telefona na specijalne uređaje sa funkcijom šifriranja razgovora. Ministri inostranih poslova zemalja koje čine južnoameričko tržište rešili su da naprave zajedničku strukturu za borbu protiv elektronske špijunaže. Države BRIKS nameravaju da razrade sopstveni sajberprostor nezavisan od SAD – nekakav analog Interneta, govori član komisije Društvene komore Rusije za nauku i inovacije Anton Korobkov-Zemljanski.
- Mislim da će sada nastupiti epoha kolosalnog finansiranja razrada sistema bezbednosti, novih algoritama šifrovanja, slanja fajlova kako bi se smirili građani u konkretnim zemljama. Verovatno će vlade ovih zemalja predložiti neke nacionalne poštanske sisteme, moguće neke pretraživače, mreže fajlova, čiju bezbednost i zaštitu će garantovati država.
Međutim iz dokumenata koje je predao Edvard Snouden postalo je jasno da se Australija takođe bavila elektronskom špijunažom. Činila je to Uprava radiotehničke odbrane zemlje u čitavom nizu država Azije, koristeći infrastrukturu ambasada. Presretanje telefonskih razgovora, radisignala i interneta vodilo se u okviru operacije Stejtrum u kojoj je učestvovalo 5 zemalja pod rukovodstvom SAD. Ministarstva inostranih poslova Indonezije, Kine, Tajlanda i Malezije su uložila protest. Korišćenje diplomatskih misija u obaveštajne svrhe je raširena praksa. Govori vojni ekspert Mihail Hodarjonok:
- U većini slučajeva sve ambasade i veliki deo radnika ambasada stistematski se koriste u obaveštajne svrhe. To je svojevrsna norma, i tome se ne treba čuditi. Australija je uporište evropske civilizacije u Azijskom regionu. Moguće da su specijalne službe ove zemlje bile uključene u izvlačenje informacija u korist SAD i u sopstvene svrhe.
Posle toga špijunomanija u pravom smsilu reči je zahvatila čitav svet. Novi talas skandala podigao se pošto je Berlin uhvatio da London prisluškuje bundestag. Ispostavilo se da je Velika Britanija koristila ambasadu u nemačkoj prestonici radi praćenja bundestaga koji se nalazi u komšiluku, kao i ofisa kancelara Angele Merkel.
Otkrovenja Edvarda Snoudena su učinila dostupnim javnosti ono za šta su političari najverovatnije znali, ali su više voleli delikatno da ćute. Posebno jak udarac je bio nanet obrazu SAD kao svetioniku demokratije i uzoru za podražavanje. Špijunski skandali jasno su stavili do znanja svetu da je demokratija na američki način nešto samo za američku upotrebu.
Ksenija Meljnikova,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









