Otpad može da bude koristan
U gradovima Republike Srpske godišnje nastaje više hiljada tona kućnog i organskog otpada, koji se razlaže na štetan način u deponijama, jer u kombinaciji s drugim smećem uzrokuje nastanak štetnih gasova i voda, koji ugrožavaju životnu sredinu.
Kada bi se ovaj otpad odlagao kompostiranjem, odgovorno i na pravilan način, dobili bismo vrijednu materiju, bogat aditiv za ugroženo zemljište.
- Kompostiranje je brzo razlaganje, ali djelimično, vlažne, čvrste organske materije, prvenstveno otpadaka od hrane, pomoću aerobnih mikroorganizama i pod kontrolisanim uslovima. Kao proizvod, dobija se koristan materijal, sličan humusu, koji nema neprijatan miris i koji može da se koristi kao đubrivo - objašnjava profesor Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci Milan Mataruga, koji znanje usavršava na Svjetskom šumarskom institutu u američkom gradu Portlandu.
Njegov jednogodišnji boravak, osim navedenog instituta, finansira Vlada RS, te Kompanija "Tamaris" iz Banje Luke.
- Grad Banja Luka svake godine sakupi velike količine organskih materija, košenjem zelenih površina, orezivanjem drvoreda i slično, koje se deponuju i bacaju. To iziskuje orgomne troškove, a ista materija može da se iskoristi, tehnologijom kompostiranja, u proizvodnji kvalitetnog đubriva. Zavisno od tipa organske materije koja se sakuplja te različitih procesa tehnologija koje se koriste, možemo da dobijemo i raznovrsnu strukturu đubriva. Ono može da se upotrijebi u cvjećarstvu, povrtlarstvu, proizvodnji novog sadnog materijala i slično - ističe Mataruga.
Prema njegovim riječima, troškovi na području grada Banja Luka, za potrebe otpada, a koji su višemilionski, mogli bi da se u potpunosti anuliraju, uz primjenu tehnologije kompostiranja i kasnije prodajom đubriva.
- S pozicije troškova, možemo da imamo i zaradu. Ovaj sistem koriste sve zemlje Zapada. S obzirom na Direktivu o deponijama EU i zabrani odlaganja biodegradabilnog otpada na deponije, kompostiranje je dobilo na značaju kao alternativna opcija tretmana biodegradabilnog otpada - navodi Mataruga.
Primjenom svjetskih iskustava, poboljšali bismo fizičku i hemijsku strukturu zemljišta, imali bismo i čistiju životnu sredinu, vodu i vazduh, a znatno bi se smanjila i potreba za korištenjem vještačkih đubriva. Takođe, kaže Mataruga, RS ima sve predispozicije za ovakav način reciklaže organskog otpada.
- Izvor
- Fokus
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









