Hrvati hladni prema EU
Hrvati su prilično podeljeni oko toga treba li im članstvo u Evropskoj uniji ili ne. Na nedavnom okruglom stolu pod nazivom "Hrvatska: Umorna od EU reformi?", pokazalo se da 39 odsto ispitanih veruje da će postojati podrška javnosti ulasku Hrvatske u Uniju, dok njih 45 odsto smatra suprotno.
Prema najnovijem istraživanju agencije Galup, 29 odsto ispitanih građana Hrvatske smatra da je članstvo u EU za zemlju pozitivno, njih 26 odsto drži da je loše, a relativna većina, 38 odsto, kaže da članstvo nije "ni dobro ni loše".
Ovo istraživanje predstavljeno na nedavnom okruglom stolu pod nazivom "Hrvatska: Umorna od EU reformi?", takođe je pokazalo da 39 odsto ispitanih veruje da će postojati podrška javnosti ulasku Hrvatske u Uniju, dok njih 45 odsto smatra suprotno.
Na pitanje o efikasnosti vlade premijera Ive Sanadera, 44 odsto ispitanih je dalo lošu ocenu, a samo 16 odsto ih smatra da vlada radi dobro ili odlično.
Svih 78 odsto ispitanih izjavilo je da nezadovoljno vladom i njenim merama u borbi protiv organizovanog kriminala.
Među učesnicima okruglog stola koji su komentarisali rezultate ankete bio je i bivši predsednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski.
On se složio sa onim delom ispitanika koji su sumnjičavi prema Evropskoj uniji i vrlo je oštro kritikovao politiku Brisela prema Zagrebu.
"Godinama smo se sramotili pred EU zbog nesprovedenih reformi i neprihvatljive političke situacije tokom 90-ih, sad je došlo vreme da se EU stidi pred Hrvatskom, jer je pre u članstvo primila Bugarsku i Rumuniju i dopustila Slovenija da radi to što radi", rekao je Puhovski.
Pri tom je aludirao na aktuelnu slovenačku blokadu nastavka pregopvora o hrvatskom članstvu u EU zbog nerešene granične crte na moru.
Prema rečima Puhovskog, situacije u nekim zemljama članicama samo potvrđuje da sprovedene reforme i prilagođavanje pravnog sistema zemlje standardima EU, nisu stvarni uslov ulaska u Uniju.
"To što u EU postoji Grčka, znači da ništa ne treba da radimo na reformi pravosuđa, a to što su članice neke baltičke države, znači da ništa ne treba činiti na manjinskoj politici", rekao je Puhovski.
Zaključio da je došlo do "razvoda između ulaska u EU i reformi, jer članstvo zavisi od dogovora, mućki i šarma", a ne od stvarnih reformi koje se sprovode polako i korak po korak.
Oprez i sumnjičavost prema stvarnim koristima za Hrvatsku od ulaska u Uniju prokomentarisali su još neki predstavnici političkog života zemlje.
Ključna reforma pravosuđa
Predsednica opozicione Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić je rekla da je reforma pravosuđa ključna za ulazak u EU.
Ocenila je da je stvarna reforma tog segmenta društva u Hrvatskoj zapravo počela tek u oktobru prošle godine nakon što su u Zagrebu u razmaku od samo tri sedmice likvidirani kćerka zagrebačkog advokata Zvonimira Hodaka Ivana Hodak, i novinar i suvlasnik "Nacionala" Ivo Pukanić sa saradnikom Nikom Franjićem.
Tek je tada premijer Sanader smenio dotadašnje, po političkoj liniji postavljene ministre pravde i unutrašnjih poslova i na njihova mesta postavio nestranačke i stručne ljude Ivana Šimonovića i Tomislava Karamarka, od kojih građani očekuju da uklone prejaki politički
uticaj na te resore.
Njihov rad i uspešnost, složili su se svi na okruglom stolu, direktno će uticati ne samo na odluku Brisela o hrvatskom članstvu u Uniji, već i na poverenje građana u policiju i pravosuđe, a onda indirektno i na stav Hrvata prema EU.
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









