Početna stranica > Novosti
Komentara (2) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
SNP - Izbor je naš: Otvoreno pismo Incku
03.12.2009. god.
Otvoreno pismo visokom predstavniku, gospodinu Incku
Gospodine Incko,
Slažemo se sa vašom izjavom da postoje pogrešne predstave i percepcije šta su entiteti, a šta je država, i kakvu ulogu imaju oba entiteta, a kakvu država. U tom smislu, molimo Vas da podržite hitan prevod teksta Dejtonskog sporazuma, kako bi građani, ali i političari Federacije BiH i Republike Srpske konačno saznali šta je definisano Dejtonskim sporazumom i u kakvoj političkoj tvorevini živimo. Želeći da pomognemo u razrješavanju statusa i uloge entiteta i, kako ste rekli, države, odnosno dejtonske BiH i njihovog međusobnog odnosa, Pokret iznosi svoje stavove o tome. Dejtonska BiH nastala je Dejtonskim sporazumom i nema pravni kontinuitet sa Socijalističkom Republikom BiH, koja nikada nije postojala kao samostalna država, već je bila u sklopu carstava, imperija i diktatura, odnosno u sklopu veće države. Dejtonska BiH je konfederacija čije se institucije zovu zajedničke, način njihovog formiranja je po principu pariteta, tj. jednake zastupljenosti sva tri naroda, odnosno oba entiteta, a način odlučivanja konsenzus, što definiše konfederalno uređenje. Jedini zajednički organ koji donosi odluke prostom većinom je Ustavni sud BiH. Međutim, u tom sudu presudnu ulogu u donošenju tih odluka imaju trojica sudija koji su strani državljani i mi taj sud nazivamo sud stranaca.
Republika Srpska prije Dejtonskog sporazuma bila je država, doduše bez međunarodnog priznanja, a takvi slučajevi su poznati. Republika Srpska i Federacija BiH Dejtonskim sporazumom prenijele su dio svojih prava i obaveza na institucije BiH, kao zajedničke organe, dok je suverenitet, to najviše pravo, ostalo u entitetima. Pokret upravo iz ove činjenice crpi pravo na mirno razdruživanje Republike Srpske i Federacije BiH, tim prije što već više godina BiH političari ne mogu doći do rješenja kojim bi bila zadovoljna sva tri naroda.
Gospodine Incko,
Slažemo se sa vašom izjavom da postoje pogrešne predstave i percepcije šta su entiteti, a šta je država, i kakvu ulogu imaju oba entiteta, a kakvu država. U tom smislu, molimo Vas da podržite hitan prevod teksta Dejtonskog sporazuma, kako bi građani, ali i političari Federacije BiH i Republike Srpske konačno saznali šta je definisano Dejtonskim sporazumom i u kakvoj političkoj tvorevini živimo. Želeći da pomognemo u razrješavanju statusa i uloge entiteta i, kako ste rekli, države, odnosno dejtonske BiH i njihovog međusobnog odnosa, Pokret iznosi svoje stavove o tome. Dejtonska BiH nastala je Dejtonskim sporazumom i nema pravni kontinuitet sa Socijalističkom Republikom BiH, koja nikada nije postojala kao samostalna država, već je bila u sklopu carstava, imperija i diktatura, odnosno u sklopu veće države. Dejtonska BiH je konfederacija čije se institucije zovu zajedničke, način njihovog formiranja je po principu pariteta, tj. jednake zastupljenosti sva tri naroda, odnosno oba entiteta, a način odlučivanja konsenzus, što definiše konfederalno uređenje. Jedini zajednički organ koji donosi odluke prostom većinom je Ustavni sud BiH. Međutim, u tom sudu presudnu ulogu u donošenju tih odluka imaju trojica sudija koji su strani državljani i mi taj sud nazivamo sud stranaca.
Republika Srpska prije Dejtonskog sporazuma bila je država, doduše bez međunarodnog priznanja, a takvi slučajevi su poznati. Republika Srpska i Federacija BiH Dejtonskim sporazumom prenijele su dio svojih prava i obaveza na institucije BiH, kao zajedničke organe, dok je suverenitet, to najviše pravo, ostalo u entitetima. Pokret upravo iz ove činjenice crpi pravo na mirno razdruživanje Republike Srpske i Federacije BiH, tim prije što već više godina BiH političari ne mogu doći do rješenja kojim bi bila zadovoljna sva tri naroda.
- Izvor
- SNP - IZBOR JE NAŠ
Komentara (2) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »
















