Mudžahedini guraju agreman

Predsjedništvo BiH raspravljalo je juče o imenovanju, prihvatanju i davanju agremana za strane diplomate i odredilo je kandidate za amabasadore BiH u Srbiji i Indiji.

Ovo je na konferenciji za novinare potvrdio srpski član Predsjedništva, Nebojša Radmanović, ali je odbio da kaže imena kandidovanih za ambasadorske pozicije.

- Donijeli smo odluku, ali neću iznositi detalje, jer smo odlučili da imena kandidata ne saopštavamo dok ne dobijemo agremane, kako ne bi Predsjedništvo dovodili u nezavidnu situaciju - kazao je Radmanović i dodao da se te prakse drže i druge zemlje.

Iz izvora bliskih Predsjedništvu BiH "Fokus" saznaje da je za ambasadora BiH u Srbiji predložen Boriša Arnaut, sadašnji konzul u Ambasadi BiH u Minhenu, a u Indiji Sead Avdić.

Dakle, u Srbiju, ipak, odlazi Arnaut, koga je Predsjedništvo BiH, na prijedlog bošnjačkog člana, Harisa Silajdžića, i prije dvije i po godine kandidovalo za ambasadora, ali nikada nije dobio agreman.

Navodno, Beograd mu je tada uskratio gostoprimstvo zbog saznanja da je odgovoran za dodjeljivanje državljanstava mudžahedinima u BiH.

U međuvremenu za ambasadora u Srbiji Silajdžić je kao novog kandidata predložio Seada Avdića koji, takođe, nikada nije dobio agreman.

Prema nepotvrđenim informacijama, on je, na nagovor šefa diplomatije BiH, Svena Alkalaja, odustao od ove kandidature.

U slučaju Avdića, spekulisalo se da mu zvanični Beograd ne da agreman zato što se dovodi u vezu sa zločinima koje su pripadnici Armije RBiH počinili nad vojnicima JNA koji su se u koloni povlačili iz Tuzle.

Haris Silajdžić ima mnoštvo razloga da se pobrine za budućnost jednog od svojih najodanijih saradnika - Boriše Arnauta, smatra član Ekspertskog tima Jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, Dževad Galijašević.

- Boriša Arnaut odgovoran je za naturalizaciju velikog broja islamskih svetih ratnika, koji su tokom i poslije rata upisivani u matične knjige državljana BiH. Neki od njih i danas su na crnim listama zapadnih obavještajnih službi, poput bivšeg komandanta zloglasnog odreda "El mudžahedin", Alžirca Abu al-Me'alija - podsjetio je Galijašević.

Arnaut ne samo da je izdavao rješenja o prijemu u državljanstvo, već je, upozorio je Galijašević, učestvovao u stvaranju potpuno novih identiteta tih lica, jer, pokazalo se kasnijim istragama, neki od njih u BiH su živjeli pod nekoliko imena. Galijašević podsjeća da je tako mladom Osami, kako su Me'alija prozvali američki istražni organi, omogućeno da u BiH istovremeno živi pod tri imena i da kao adresu stanovanja navede sarajevsku ulicu Čekaluša 16, gdje je, u stvari, smještena Ambasada Španije u BiH.

Arnaut je odgovoran i za prijem u državljanstvo najpoznatijeg mudžahedina Jugoistočne Evrope, Sirijca Imada al-Husina, jednog od Abu Hamzi. Njemu je rješenje o državljanstvu uručeno 1994. s potpisom Boriše Arnauta. Galijašević podsjeća da je za vrijeme njegove vladavine u državljanstvo BiH primljeno i mnoštvo drugih pripadnika odreda "El mudžahedin", koji su iza sebe ostavili krvave tragove širom BiH. Najspornijim se smatra spis iz 1995. godine, kada je iz tadašnjeg RMUP jednim aktom u CSB Sarajevo poslat nalog za naknadni upis u matičnu knjigu rođenih za 103 naturalizovana državljanina RBiH, od kojih je 90 odsto arapskog porijekla. Gotovo sva rješenja su nastala u mandatu Bakira Alispahića i nose potpise pomoćnika ministra Gorana Varuneka, Boriše Arnauta i Amre Hadžović-Brkan.