Početna stranica > Novosti
Dramatične promene u odnosima SAD i Srbije u poslednjoj dekadi primer su napretka koji je ostvaren u regionu Balkana, jedna je od poruka koju je u Kenedijevoj školi vladanja na Harvardu izneo Filip Gordon, pomoćnik državnog sekretara, govoreći o „viziji Obamine administracije za jugoistočnu Evropu”.
Predavanje je održano prošle nedelje, a Stejt department je tek sinoć objavio taj tekst, koji sadrži sistematsko obrazloženje američkog pristupa našem regionu u celini, a konkretno i Srbiji.
U široj slici, Balkan, iako nije više u vestima kao što su to danas Avganistan i Iran, ostaje „važan fokus” u spoljnopolitičkoj agendi Amerike, kao „region važan za evropsku budućnost”. Polazište je da je evropska bezbednost, koja utiče i na američku, „nedeljiva”, što znači da i balkanski region, kroz integracije u evropske političke i ekonomske institucije, treba da postane deo tog demokratskog i prosperitetnog sveta, u čemu će mu SAD pružati punu podršku.
Kako je izneo Gordon, „problematična” istorija Balkana, kako na početku, tako i na kraju 20. veka, bila je rezultat ”neusklađenosti geopolitičkih i etničkih granica” i nepostojanja adekvatnih političkih mehanizama da se to prevaziđe. Po mišljenju ovogzvaničnika američke diplomatije, mirno odvajanje Crne Gore od Srbije 2006. i kosovska deklaracija o nezavisnosti 2008. „zatvorili su završno poglavlje raspada bivše Jugoslavije”.
O Srbiji je Gordon rekao i ovo: „Samo nešto više od pre deset godina, SAD su bombardovale ciljeve u Srbiji. Lane je potpredsednik Bajden putovao u Beograd i preneo poruku da su SAD spremne da okrenu stranicu u toj problematičnoj nedavnoj prošlosti i da žele da budu partner Srbije. Srbija je, sa svoje strane, danas predvođena najdemokratskijom i najproevropskijom vladom koju je ikad imala. Mi podržavamo srpsku kandidaturu za EU i vrata NATO-a za Srbiju su otvorena ako i kad bude spremna. Dok smo se složili da se ne slažemo oko Kosova, morali bismo da zajedno radimo da unapredimo život Srba i drugih manjina, a Srbija treba da uradi svoj deo da kao odgovorni aspirant za EU obezbedi stabilnost na Kosovu. Iskreno verujem da bi uz obostranu dobru volju, američko-srpski odnosi mogli da do kraja prvog mandata ove administracije postanu model produktivnog partnerstva”.
Govoreći o Bosni, Gordon je izneo da je cilj „Butmirskog procesa” samo da se postigne konsenzus o unapređenju funkcionalnosti bosanske države kako bi se pozicionirala za kandidaturu za EU i u procesu pridruživanja NATO-u, a ne „radikalna promena strukture stvorene Dejtonskim sporazumima, ili promena dvoentitetske strukture”.
Govoreći posebno o Kosovu, Gordon je, između ostalog, poručio da, iako Međunarodni sud pravde tek treba da formira svoje savetodavno mišljenje „SAD će ostati posvećene kosovskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu”, te da je „kosovska nezavisnost nepovratna”.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Američki plan za Balkan
23.02.2010. god.
Filip Gordon, visoki funkcioner Stejt departmenta, o pogledima Obamine administracije na jugoistočnu Evropu
Dramatične promene u odnosima SAD i Srbije u poslednjoj dekadi primer su napretka koji je ostvaren u regionu Balkana, jedna je od poruka koju je u Kenedijevoj školi vladanja na Harvardu izneo Filip Gordon, pomoćnik državnog sekretara, govoreći o „viziji Obamine administracije za jugoistočnu Evropu”.
Predavanje je održano prošle nedelje, a Stejt department je tek sinoć objavio taj tekst, koji sadrži sistematsko obrazloženje američkog pristupa našem regionu u celini, a konkretno i Srbiji.
U široj slici, Balkan, iako nije više u vestima kao što su to danas Avganistan i Iran, ostaje „važan fokus” u spoljnopolitičkoj agendi Amerike, kao „region važan za evropsku budućnost”. Polazište je da je evropska bezbednost, koja utiče i na američku, „nedeljiva”, što znači da i balkanski region, kroz integracije u evropske političke i ekonomske institucije, treba da postane deo tog demokratskog i prosperitetnog sveta, u čemu će mu SAD pružati punu podršku.
Kako je izneo Gordon, „problematična” istorija Balkana, kako na početku, tako i na kraju 20. veka, bila je rezultat ”neusklađenosti geopolitičkih i etničkih granica” i nepostojanja adekvatnih političkih mehanizama da se to prevaziđe. Po mišljenju ovogzvaničnika američke diplomatije, mirno odvajanje Crne Gore od Srbije 2006. i kosovska deklaracija o nezavisnosti 2008. „zatvorili su završno poglavlje raspada bivše Jugoslavije”.
O Srbiji je Gordon rekao i ovo: „Samo nešto više od pre deset godina, SAD su bombardovale ciljeve u Srbiji. Lane je potpredsednik Bajden putovao u Beograd i preneo poruku da su SAD spremne da okrenu stranicu u toj problematičnoj nedavnoj prošlosti i da žele da budu partner Srbije. Srbija je, sa svoje strane, danas predvođena najdemokratskijom i najproevropskijom vladom koju je ikad imala. Mi podržavamo srpsku kandidaturu za EU i vrata NATO-a za Srbiju su otvorena ako i kad bude spremna. Dok smo se složili da se ne slažemo oko Kosova, morali bismo da zajedno radimo da unapredimo život Srba i drugih manjina, a Srbija treba da uradi svoj deo da kao odgovorni aspirant za EU obezbedi stabilnost na Kosovu. Iskreno verujem da bi uz obostranu dobru volju, američko-srpski odnosi mogli da do kraja prvog mandata ove administracije postanu model produktivnog partnerstva”.
Govoreći o Bosni, Gordon je izneo da je cilj „Butmirskog procesa” samo da se postigne konsenzus o unapređenju funkcionalnosti bosanske države kako bi se pozicionirala za kandidaturu za EU i u procesu pridruživanja NATO-u, a ne „radikalna promena strukture stvorene Dejtonskim sporazumima, ili promena dvoentitetske strukture”.
Govoreći posebno o Kosovu, Gordon je, između ostalog, poručio da, iako Međunarodni sud pravde tek treba da formira svoje savetodavno mišljenje „SAD će ostati posvećene kosovskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu”, te da je „kosovska nezavisnost nepovratna”.
- Izvor
- Politika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »
















