Početna stranica > Novosti
Prvi put posle izbora Baraka Obame, SAD su zvanično saopštile svoju nameru da utiču na problem bezbednosti u Evropi. Ova poruka obelodanjena je 29. januara u govoru državnog sekretara Hilari Klinton u Parizu. Njene reči ne objašnjavaju se tek prostom težnjom da se nadoknadi propušteno posle izostanka Obame na manifestacijama posvećenim padu Berlinskog zida.
Izbor Pariza nije bio slučajan: pre godinu dana Francuska se vratila u združenu komandu NATO. Osim toga, Francuska namerava da igra ulogu privilegovanog partnera Rusije u Evropi, a predsednici Nikola Sarkozi i Dmitrij Medvedev razmneniće posete. Danas smo svedoci sve više naznaka da Pariz teži ka resetovanju na stari francuski kurs. On čak i sa umerenom dobronamernošću prihvata plan Medvedeva o reformi “arhitekture evropske bezbednosti”.
Obamina administracija računa na saradnju sa Moskvom na čitavom nizu pitanja među kojima su nuklearno razoružanje Irana i Avganistan. To najverovatnije i objašnjava suzdržanost državnog sekretara Hilari Klinton pred diplomatskim solo nastupom svog francuskog saveznika. Pritom, deset dana kasnije je, za vreme posete Parizu, ministar odbrane SAD Robert Gejts stavio do znanja da njega, najblaže rečeno, ne nadahnjuje projekat o prodaji francuskog broda “Mistral” Rusiji, što može biti prvi ugovor slične vrste uz učešće neke zemlje članice NATO.
BEZ NOVIH SPORAZUMA Cilj Hilari Klinton bio je da se pripremi teren. Ona je prva dala zvanični odgovor američke administracije na predlog Medvedeva o novom sporazumu o bezbednosti u Evropi: taj odgovor bio je “ne”. Potrebno je raditi “u okvirima postojećih institucija kao što su OEBS ili Savet Rusija–NATO, a ne voditi pregovore o novim sporazumima, kako to želi Rusija”, izjavila je ona.
Osvrnuvši se na jedan od osnovnih pravaca američke diplomatije iz 90-ih godina prošlog veka, državni sekretar je ponovo dotakla temu širenja severnoatlantskih struktura. Bez obzira na to što je Rusija “tokom niza godina osećala nezaštićenost pred širenjem NATO i Evropske unije”, Hilari Klinton smatra slične bojazni neosnovanim: ti su procesi “ojačali bezbednost same Rusije”.
U Evropi je “ugaoni kamen bezbednosti zapravo suverenitet i teritorijalna celovitost svih država”, podvukla je ona. “Nove demokratije” trebalo bi da imaju mogućnost da naprave sopstveni izbor, a “spoljne opasnosti i agresija” apsolutno su nedopustivi. SAD poziva Rusiju da “poštuje uslove sporazuma o prekidu vatre u Gruziji”, čijem je potpisivanju kumovao 2008. godine predsednik Francuske. S tim u vezi državni sekretar je obelodanila mere koje u perspektivi mogu smanjiti rizike od obnavljanja oružanih konflikata na teritoriji Evrope: spasavanje Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi (iz koga je Rusija istupila nekoliko meseci pre izbijanja rata u Gruziji), potpisanog 1990. godine, a takođe stvaranje na bazi OEBS-a efikasnih mehanizama za borbu protiv regionalne napetosti i prekida u isporukama energenata.
NATO bi trebalo da ponovo obrati pažnju na član 5, u kome se govori o solidarnosti saveznika – nastavila je Hilari Klinton. Za to je neophodno da se razradi akcioni plan, koji predviđa sprečavanje kriznih situacija u regionima poput Istočne Evrope i Baltika. Nova strateška koncepcija NATO, koja bi trebalo da bude razrađena ove godine, takođe će uzimati u obzir „energetsku bezbednost kao najznačajniji prioritet”.
SAMO JEDNA EVROPA “Rusija nam više nije protivnik, već partner u ključnim svetskim pitanjima”, podvukla je šef američke diplomatije. Rusija je pozvana da uzme učešće u novoj verziji programa PRO, koju sada priprema Obamina administracija. “Evropa se više ne deli na Zapadnu i Istočnu, Novu i Staru, unutar ili izvan NATO. Postoji samo jedna Evropa, u koju ulaze SAD sa pravima partnera. Ta Evropa uključuje i Rusiju”, - rekla je ona.
Osim toga, Hilari Klinton je izrazila težnju ka mirnom i razložnom dijalogu sa Moskvom kao protivtežu reskoj i tvrdokornoj politici iz epohe Džordža Buša. Pri tome ona nije krila nezadovoljstvo potezima Rusije, koja igra na razlikama među državama, ne preduzima odlučnije korake po pitanju nuklearnog razoružanja i ne teži da iskoristi mogućnosti predloženih “resetovanja”.
Tri dana kasnije direktor nacionalne obaveštajne službe SAD Denis Bler je u svom godišnjem izveštaju o svetskim opasnostima dao nekoliko primedbi koje se odnose na Rusiju. “Najverovatniji razlog” novih kriza na evropskom kontinentu svodi se na „nerešene konflikte na Kavkazu”, sa “rizikom obnavlja borbenih operacija u Gruziji”, gde je “Moskva proširila svoje vojno prisustvo u separatističkim regionima”, tvrdi on.
Rusija odnose sa svojim susedima na postsovjetskom prostoru smešta u “antagonističku igru sa SAD”, u vreme dok je delovanje ruskih specijalnih službi kao i do sada “usmereno protiv američkih interesa po celom svetu”.
“Le Monde”, Francuska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
HILARI KLINTON: Pritisak na Sarkozija zbog njegovog okretanja Rusiji
24.02.2010. god.
Sarkozi, makar sa umerenom dobronamernošću, prihvata plan Medvedeva o reformi “arhitekture evropske bezbednosti”
Prvi put posle izbora Baraka Obame, SAD su zvanično saopštile svoju nameru da utiču na problem bezbednosti u Evropi. Ova poruka obelodanjena je 29. januara u govoru državnog sekretara Hilari Klinton u Parizu. Njene reči ne objašnjavaju se tek prostom težnjom da se nadoknadi propušteno posle izostanka Obame na manifestacijama posvećenim padu Berlinskog zida.
Izbor Pariza nije bio slučajan: pre godinu dana Francuska se vratila u združenu komandu NATO. Osim toga, Francuska namerava da igra ulogu privilegovanog partnera Rusije u Evropi, a predsednici Nikola Sarkozi i Dmitrij Medvedev razmneniće posete. Danas smo svedoci sve više naznaka da Pariz teži ka resetovanju na stari francuski kurs. On čak i sa umerenom dobronamernošću prihvata plan Medvedeva o reformi “arhitekture evropske bezbednosti”.
Obamina administracija računa na saradnju sa Moskvom na čitavom nizu pitanja među kojima su nuklearno razoružanje Irana i Avganistan. To najverovatnije i objašnjava suzdržanost državnog sekretara Hilari Klinton pred diplomatskim solo nastupom svog francuskog saveznika. Pritom, deset dana kasnije je, za vreme posete Parizu, ministar odbrane SAD Robert Gejts stavio do znanja da njega, najblaže rečeno, ne nadahnjuje projekat o prodaji francuskog broda “Mistral” Rusiji, što može biti prvi ugovor slične vrste uz učešće neke zemlje članice NATO.
BEZ NOVIH SPORAZUMA Cilj Hilari Klinton bio je da se pripremi teren. Ona je prva dala zvanični odgovor američke administracije na predlog Medvedeva o novom sporazumu o bezbednosti u Evropi: taj odgovor bio je “ne”. Potrebno je raditi “u okvirima postojećih institucija kao što su OEBS ili Savet Rusija–NATO, a ne voditi pregovore o novim sporazumima, kako to želi Rusija”, izjavila je ona.
Osvrnuvši se na jedan od osnovnih pravaca američke diplomatije iz 90-ih godina prošlog veka, državni sekretar je ponovo dotakla temu širenja severnoatlantskih struktura. Bez obzira na to što je Rusija “tokom niza godina osećala nezaštićenost pred širenjem NATO i Evropske unije”, Hilari Klinton smatra slične bojazni neosnovanim: ti su procesi “ojačali bezbednost same Rusije”.
U Evropi je “ugaoni kamen bezbednosti zapravo suverenitet i teritorijalna celovitost svih država”, podvukla je ona. “Nove demokratije” trebalo bi da imaju mogućnost da naprave sopstveni izbor, a “spoljne opasnosti i agresija” apsolutno su nedopustivi. SAD poziva Rusiju da “poštuje uslove sporazuma o prekidu vatre u Gruziji”, čijem je potpisivanju kumovao 2008. godine predsednik Francuske. S tim u vezi državni sekretar je obelodanila mere koje u perspektivi mogu smanjiti rizike od obnavljanja oružanih konflikata na teritoriji Evrope: spasavanje Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi (iz koga je Rusija istupila nekoliko meseci pre izbijanja rata u Gruziji), potpisanog 1990. godine, a takođe stvaranje na bazi OEBS-a efikasnih mehanizama za borbu protiv regionalne napetosti i prekida u isporukama energenata.
NATO bi trebalo da ponovo obrati pažnju na član 5, u kome se govori o solidarnosti saveznika – nastavila je Hilari Klinton. Za to je neophodno da se razradi akcioni plan, koji predviđa sprečavanje kriznih situacija u regionima poput Istočne Evrope i Baltika. Nova strateška koncepcija NATO, koja bi trebalo da bude razrađena ove godine, takođe će uzimati u obzir „energetsku bezbednost kao najznačajniji prioritet”.
SAMO JEDNA EVROPA “Rusija nam više nije protivnik, već partner u ključnim svetskim pitanjima”, podvukla je šef američke diplomatije. Rusija je pozvana da uzme učešće u novoj verziji programa PRO, koju sada priprema Obamina administracija. “Evropa se više ne deli na Zapadnu i Istočnu, Novu i Staru, unutar ili izvan NATO. Postoji samo jedna Evropa, u koju ulaze SAD sa pravima partnera. Ta Evropa uključuje i Rusiju”, - rekla je ona.
Osim toga, Hilari Klinton je izrazila težnju ka mirnom i razložnom dijalogu sa Moskvom kao protivtežu reskoj i tvrdokornoj politici iz epohe Džordža Buša. Pri tome ona nije krila nezadovoljstvo potezima Rusije, koja igra na razlikama među državama, ne preduzima odlučnije korake po pitanju nuklearnog razoružanja i ne teži da iskoristi mogućnosti predloženih “resetovanja”.
Tri dana kasnije direktor nacionalne obaveštajne službe SAD Denis Bler je u svom godišnjem izveštaju o svetskim opasnostima dao nekoliko primedbi koje se odnose na Rusiju. “Najverovatniji razlog” novih kriza na evropskom kontinentu svodi se na „nerešene konflikte na Kavkazu”, sa “rizikom obnavlja borbenih operacija u Gruziji”, gde je “Moskva proširila svoje vojno prisustvo u separatističkim regionima”, tvrdi on.
Rusija odnose sa svojim susedima na postsovjetskom prostoru smešta u “antagonističku igru sa SAD”, u vreme dok je delovanje ruskih specijalnih službi kao i do sada “usmereno protiv američkih interesa po celom svetu”.
“Le Monde”, Francuska
- Izvor
- Dveri srpske
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »
















