Ruska zastava na dnu Severnog okeana!
Obe ruske mini-podmornice "Mir-1" i "Mir-2" uspešno su izašle na površinu Severnog (ledenog) okeana pošto su skoro devet sati provele pod vodom, preneo je ruski televizijski kanal "Vesti".
Istraživacka ekspedicija uzela je uzorke sa dna, s ciljem da se obezbede dokazi da podvodni planinski lanac pod imenom Lomonosovljev greben, koji prolazi polarnim regionom, geološki predstavlja nastavak kopna Rusije.
Drugim rečima, ekspedicija treba da dokaže pravo Rusije na gotovo 1,2 miliona kvadratnih kilometara arktičkog podmorja za koje neki procenjuju da sadrži deset milijardi tona nafte i gasa.
Ruski naučnici, koji su od četvrtka ujutru bili u istraživačkoj ekspediciji na dnu Severnog ledenog okeana, postavili su nacionalnu zastavu na morsko dno, čime su simbolično označili polaganje prava na tu teritoriju, prenosi Rojters.
Mehanička "ruka" podvodnog okeanskog batiskafa postavila je na dno okeana, na dubini od 4.261 metra, specijalnu rusku zastavu koja je napravljena od titanijuma, materijala otpornog na rđu, prenosi Itar Tas.
Ipak, postavljanje zastave već je naišlo na negodovanje ostalih zainteresovanih strana.
Portparol Stejt departmenta Tom Kejsi izjavio je da postavljanje ruske zastave na Severnom polu nema nikakav praktični značaj.
"Nisam siguran da li su postavili metalnu ili gumenu zaštavu, ili možda neki čaršav na okeanskom dnu. U svakom slučaju, to nema nikakav pravni značaj", izjavio je Kejsi.
Kanadski ministar inostranih poslova izjavio je za CTV televiziju da "nismo više u 15. veku", dodajući da se ne može "ići naokolo sa zastavama i govoriti 'Ovo je naša teritorija'".
Kanadska vlada već je ranije iznela stav da je ruska ekspedicija samo "obična predstava".
Rusija ovom ekspedicijom želi da dokaže da ruski podvodni grebeni Lomonosov i Mendeljejev, koji idu prema Grenlandu, mogu da predstavljaju nastavak ruskog kontinentalnog morskog spruda.
Ako u to uspe da ubedi UN, kako navodi RIA Novosti, Rusija će dobiti pravo na korišćenje ogromnih nalazišta nafte i gasa u trouglu Murmansk-Čukotka-Severni pol. Ekspedicija treba da dokaže pravo Moskve na gotovo 1,2 miliona kvadratnih kilometara arktičkog podmorja za koje neki procenjuju da sadrži 10 milijardi tona nafte i gasa.
Danska se nada da će dokazati da je lanac Lomonosov produžetak teritorije danskog Grenlanda, a ne Rusije. Kopenhagen namerava da potroši sedam milijardi dolara za gradnju i održavanje osam arktičkih patrolnih brodova koji treba da štite danski suverenitet.
Moskva odavno tvrdi da polarni region pripada njoj i kaže da je ta tvrdnja već dokazana geološkim nalazima iz 2002. godine, priključenim dokumentima poslatim na usvajanje Ujedinjenim nacijama.
UN su odbile ruski zahtev, pozivajući se na nedostatak dokaza. Moskva je rekla da će ponovo pokušati 2009.
Prema međunarodnom pravu, pet arktičkih država - Rusija, SAD, Kanada, Norveška i Danska (preko Grenlanda) - kontrolišu ekonomske zone unutar 200 milja (320 kilometara) od svog priobalja. Ali, odrednica granica priobalja (epikontinentalnog pojasa) - između plitkog dna i morskih dubina - je sporna.
- Izvor
- mtsmondo.com
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »
















