Kriza i skepticizam ruše nade u EU
Istraživanja su pokazala da je podrška građana za članstvo Srbije u EU pala na oko 57 procenata. Direktorka vladine Kancelarije za evropske integracije Milica Delević smatra da ta činjenica nije iznenađujuća, jer je sličan trend i u zemljama u okruženju koje su još bliže Uniji.
Simić: Vlasti nisu sigurne u to kako treba voditi društvo Međutim, ona je naglasila da najvažniji “rezervoar” podrške procesu ulaska Srbije u EU predstavlja 78 odsto građana koji smatraju da reforme treba sprovoditi i da one, ipak, nisu uslov za evropske integracije. Profesor FPN Predrag Simić je mišljenja da su rezultati istraživanja, po kome u Srbiji opada podrška evropskim integracijama, posledica ekonomske krize i osećanja da vlasti nemaju jasan dugoročni plan kako da vode zemlju. Simić je kazao da građani ulazak u EU ne doživljavaju kao manje poželjan, već kao manje dostižan cilj koji nema neposrednog uticaja na rešavanje njihovih svakodnevnih problema. “Građani zapravo izražavaju sve veći skepticizam u skori ulazak i u skori pozitivan efekat približavanja evropskim integracijama”, rekao je Simić i dodao da nalazi da u srbskom društvu pada podrška i EU i NATO-u, su “normalna posledica generalnog porasta pesimizma”, koji potiče od produžene ekonomske krize, porasta nezaposlenosti i pogoršavanja standarda. Taj pesimizam, kako je objasnio, potiče i “sve većeg osećanja da vlasti, zapravo, nisu sigurne u to kako treba voditi društvo”. “Građani smatraju da su prepušteni sami sebi i da EU nije dovoljno učinila, ne samo za Srbiju, nego, generalno, za evropske zemlje u tranziciji, i ne vide konkretno zbog čega je EU, kratkoročno, relevantna za Srbiju i za svakodnevni život građana Srbije”, rekao je Simić. Šta su koristi, a šta ograničenja u EU? Pored ekonomske kriza i svest da Unija nije idealno boravište, već da i sama ima probleme, jesu razlozi zbog kojih pada podrška građana Srbije za ulazak zemlje u tu organizaciju, mišljenja su politički analitičari Zoran Stojiljković i Vladimir Todorić. “Kriza i krizni kontekst i zatvaranje zemalja EU za radnu snagu manje razvijenih članica je neka vrsta opomene da Unija nije idealno boravište nego da ima svoju pragmatičnu stranu”, rekao je Stojiljković i dodao da bi sa “mitskih visina” da će Srbija sve probleme rešiti u evropskim integracijama trebalo krenuti na edukaciju građana šta su koristi, a šta ograničenja članstva u toj zajednici. Pad spremnosti građana da Srbija uđe u Uniju, prema njegovim rečima, verovatno je prouzrokovan i svešću da je sa krizom u samoj EU opalo raspoloženje njenih građana da se granice Unije šire, pa je racionalni refleks građana Srbije “da idu tamo gde ih ne očekuju preterano rado ili ne u dogledno vreme kada su suočeni sa krizom i svojim problemima”. “Pad sklonosti evrointegracijama je i deo ukupnog trenda smanjivanja poverenja u političke institucije što je odraz razočarenja građana efektima tranzicionih promena kod nas, ali i planetarnom krizom koja nas je pogodila u poslednje dve godine, rekao je Stojiljković. Međutim, kako je ukazao, pad te podrške još uvek ne znači da nadpolovična većina građana ne podržava ideju da Srbija postane njena članica, jer je to tradicionalno opredelenje građana. Standard opao u odnosu na onaj od pre par godina Pošto je EU prevashodno predstavljena domaćoj javnosti kao zajednica koja će građanima omogućiti bolji životni standard sigurno je da je ekonomska kriza u zemljama EU doprinela da ta organizacija izgubi na privlačnosti, posebno jer je kvalitet života u Srbiji opao u odnosu na period od pre nekoliko godina kada je na vlasti bila manje proevropska vlada, smatra direktor Centra za novu politiku Vladimir Todorić. “Kada ljudi vide da je nezaposlenost u Španiji 20 odsto, da Grčka, Portugal i Irska grcaju u dugovima sigurno je da se vidi da tamo ne teče med i mleko, ali situacija je daleko gora u Srbiji”, kazao je Todorić. Građani su, prema njegovim rečima, nezadovoljni i onim što su institucije učinile u cilju ulaska zemlje u EU, a i kvalitet života bitno se ne menja na putu evrointegracija.
- Izvor
- RTV
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »
















