Padne li evro, pašće i EUropa
Merkelova je, uznemirena izjavom njenog zamjenika Filipa Reslera da „ne bi trebalo da bude zabranjeno razmišljati” o načinima za rješenje krize u evrozoni, uključujući mogućnost „kontrolisanog bankrota”, tržištima poručila:
„Rekla sam – ako evro propadne, propala je i Evropa. To se odnosi na trenutnu situaciju i zato bi svi trebalo da pažljivo razmisle prije nego što počnu da govore. Nisu nam potrebni novi poremećaji na finansijskim tržištima jer je neizvjesnost već dovoljno velika.”
Markelova je u radio-intervjuu rekla da Evropa čini sve što je u njenoj moći da izbjegne grčki bankrot i pozvala političare svoje koalicije da pažljivo biraju riječi kako bi se izbjeglo uznemiravanje finansijskih tržišta.
Upitana da li bi bankrot Grčke značio kraj evra, ona je odgovorila: „Koristimo sva oruđa koja su nam na raspolaganju da to izbjegnemo.”
Nazivajući evropske izazove „istorijskim”, Merkelova je dodala da treba učiniti sve kako bi se evrozona očuvala „jer bi veoma brzo vidjeli domino efekte”.
Merkelova i francuski predsjednik Nikola Sarkozi razgovarali su u ponedeljak telefonom, a za danas je putem konferencijskog linka zakazano konferisanje i sa grčkim premijerom Jorgosom Papandreuom.
Američki predsjednik Barak Obama izjavio je grupi španskih novinara da lideri zemalja evrozone moraju tržištima da pokažu da preuzimaju odgovornost za krizu. Slabosti globalne ekonomije trajaće sve dok se problemi ne riješe, rekao je on, dodajući da su problemi Španije i Italije ozbiljniji od grčkih.
Tržišta sa velikom izvjesnošću očekuju bankrot Grčke. Atina je u međuvremenu saopštila da ima gotovine za samo nekoliko nedelja i da – ukoliko ne dobije novu tranšu kredita od osam milijardi evra – u oktobru neće moći da isplati plate i penzije.
Povjerenje tržišta 17-člane zone doživjelo je dodatni udar jer Italija mora da isplati najviši prinos na svoje petogodišnje državne obveznice od kako je ušla u evrozonu 1999.
Šef „Fijata” upozorio je da sistem evra „može da iskoči iz šina” ukoliko lideri EU ne uspostave kontrolu nad krizom.
U Italiji polako gube nadu da će Kina uskočiti u pomoć kupovinom državnih obveznica, što je Rim tražio i oko čega se zvanično pregovaralo.
Kineski lideri nekoliko puta su ponavljali verbalnu podršku Grčkoj, Portugaliji i Španiji, ali riječi ohrabrenja do sada nisu propraćene nekom spektakularnom akcijom.
Kina je početkom godine držala tek sedam odsto državnih obveznica članica evrozone, piše francuski ekonomski list „Tribun”.
Tržišta su nervozno reagovala na debate među njemačkim političarima povodom Grčke i njene moguće suspenzije iz zone evra.
Glavni ekonomista „Sitigrupa” Viljem Buiter izjavio je da bi izlazak Grčke bio „finansijska i ekonomska katastrofa” kako za Atinu tako i za preostalih 16 članica. Takav korak imao bi ozbiljne ekonomske posledice i političke implikacije za čitavu EU i za globalnu privredu.
„Čim bi Grčka izašla, tržišta bi se usmjerila na zemlju, ili zemlje, koje bi bile sledeće”, kaže Buiter.
Markelova je rekla da će evrozona tek 2013. imati odgovarajuće procedure, kada se uspostave stalni mehanizmi rješavanja kriza.
Njujorška berza na otvaranju nije zabiqežila značajnija pomijeranja vrednosti akcija zbog opreza investitora izazvanog evropskom krizom.
- Izvor
- Frontal.RS
- / www.frontal.RS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »








