Islandski vulkani tempirana bomba

Kada bi se ponovila katastrofalna erupcija vulkana Laki iz 1783. godine došlo bi do velike promjene kvaliteta vazduha koja bi zagorčala, ali i okončala, život dobrog dijela stanovništva Evrope.

Stručnjaci su izradili model erupcije koja bi trajala osam mjeseci, i procijenili putanje aerosoli i njihovu koncentraciju nad Evropom. Riječ je o mikročesticama koje izazivaju oštećenja pluća i opterećuju srce.

Naučnici su izračunali kako bi se na Islandu i u sjevernoj Evropi koncentracija aerosola povećala za 120 odsto, a u južnoj nekih 60 odsto.

Zbog posljedica koje izazivaju aerosoli, već u prvoj godini umrlo bi 140 000 ljudi, procjenjuje se u istraživanju objavljenom u časopisu PNAS.

Erupcije predviđene jačine prilično su rijetke, a u posljednjih 1150 godina zabilježene su četiri takvih razmjera.

Posljednja ovakva erupcija bila je aktivnost Lakija 1783. godine, koja je usmrtila najmanje petinu ljudi na Islandu, a šteta koja je nanesena poljoprivredi posredno je izazvala glad od koje je preminuo još veći broj ljudi.