Moguća tužba protiv Hrvatske zbog Jasenovca
U deklaraciji se, takođe, predlaže Savetu ministara BiH i vladama Srbije i RS da podnesu odštetni zahtev Međunarodnom sudu pravde u Hagu za obeštećenje žrtava genocida i njihovih potomaka zbog genocida koji je počinila država Hrvatska u sistemu jasenovačkih logora smrti od 1941. do 1945. godine.
Deklaracija će biti razmatrana na Plenarnoj sednici Četvrte međunarodne konferencije o Jasenovcu, koja će biti održana 31. maja u Banjaluci.
U jasenovačkim logorima tokom Drugog svetskog rata je od ustaša Ante Pavelića stradalo oko 700.000 Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista u vreme NDH.
U tekstu je osuđeno i minimiziranje broja likvidiranih Srba, Jevreja i Roma u medijima, publikacijama i lažnom predstavljanju jasenovačkog logora u novoj postavci Muzeja u Jasenovcu (Hrvatska).
Savetu ministara BiH, te vladama RS, Srbije i Hrvatske predloženo je pokretanje postupka da jasenovački sistem logora za istrebljenje Srba, Jevreja, Roma i drugih protivnika ustaškog režima, koji se nalazio na teritoriji koja je sada podijeljena granicom između BiH i Hrvatske, bude stavljen pod međunarodnu zaštitu Uneska.
Takođe, od vlada RS, Srbije i Saveta ministara BiH zahteva se da u nastavne programe bude uneseno gradivo o genocidu u Jasenovcu.
Deklaracijom je podržan i zahtev da se američkom Kongresu i sličnim institucijama podnese zahtev da se raspravlja o genocidu, koji je počinila Nezavisna Država Hrvatska nad Srbima, Jevrejima i Romima u sistemu jasenovačkih logora smrti i da se donesu odgovarajući zaključci.
Negativno je ocenjena delatnost američkog "Jasenovac Research Institute" iz Njujorka zbog pokušaja zabrane distribucije engleske verzije zbornika Prve konferencije o Jasenovcu, održane u Njujorku.
Međunarodna komisija za utvrđivanje istine o Jasenovcu dala je punu podršku programu uređenja Spomen-područja "Donja Gradina", multidisciplinarnom istraživanju projekta "Jasenovac - Donja Gradina", kao i da se hitno pristupi istraživanju područja Uštica, gđe se nalaze masovne grobnice više od 12.000 Roma.
U Deklaraciji je predloženo da naredne međunarodne konferencije o Jasenovcu budu održavane u Banjaluci i Donjoj Gradini.
Donja Gradina je najveće stratište koncentracionog logora Jasenovac. Od ukupnog broja jasenovačkih žrtava u Donjoj Gradini je na najmonstruozniji način umorena najmanje polovina. Gradina je čitavo vreme postojanja logora Jasenovac ulazila u njegov sastav, kao mesto likvidacija i pogrebenja žrtava, gde su ustaše provodile genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima.
Godine 1968. formirano je Spomen-područje Jasenovac, u čiji sastav je ulazila i Donja Gradina. Raspadom SFRJ, Donja Gradina i lokaliteti na desnoj obali Une i Save ostali su u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Narodna skupština Republike Srpske je novembra 1996. donela zakon o Spomen-području Donja Gradina.
Na prostoru od 156 hektara nalazi se 9 grobnih polja sa 105 masovnih grobnica, što govori da Donja Gradina zaslužuje vrlo visok naučni i istorijski tretman i medijsku pažnju.
- Izvor
- FSOE
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »
















