Početna stranica > Novosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »

2. April-Međunarodni dan dečje knjige
Počevši od 1967.g. po odluci Međunarodnog saveta za dečju knjigu ( International Board on Books for Young People , IBBY) 2.april , rođendan velikog danskog pisca bajki Hansa Hristiana Andersena ( Hans Chistian Andersena) ceo svet proslavlja kao Međunarodni dan dečje knjige (International Chidren's Book Day).
03.04.2013. god.
Na ovaj dan organizuju se manifestacije na kojima se sa posebnim entuzijazmom ističe da je već od malih nogu neophodno čitati dobre knjige.
Ukazuje se takođe da je i u eri tehnološke revolucije i dosad nezamislivih elktronskih izuma, uloga dečje knjige u formiranju duhovnog i intelektualnog profila novih pokolenja na zemlji ne samo nezaobilazna, nego i ojačana do te mere da je prerasla u neminovnost.

Svake godine jedno od Nacionalnih odeljenja IBBY preuzima počasno sponzorstvo ovog značajnog planetarnog praznika.Takođe se svake godine određuje osnovna tema praznika, poziva se poznati autor iz zemlje –domaćina da napiše poslanicu svoj deci na Zemlji, a odabira se poznati slikar koji će izraditi plakat Međunarodnog dana dečje knjige. Ove godine ta počast pripala je severnoamričkoj organizaciji USBBY.
Dečjoj svetskoj javnosti poslanicom se obratila poetesa Pet Maroa, (Maroa Pet ) o prigodnom plakatu se brinuo slikar Ešli Brian ( Esli Brian ),dok je centralna tema poslanice sadržana u sintagmi „Knjigoradosnica! Po celoj planeti“( Bookjoy ! Around the World)!

Ovi materijali se tokom cele godine koriste za dalju popularizaciju knjige i razvijanja interesovanja za čitanje.
Dečje knjige su ceo jedan svet, sve što je najlepše, najinresantnije i najzagonetnije-sadržano je u dečjim knjigama.
Ali, tako nije uvek bilo.
Pojam dečje knjige pojavio se tek u XVI veku, kad su se u evropskim državama štampale po knjiga-dve godišnje u kojima se na jeziku koji deca razmeju objašnjavala značenja više hiljada reči na koje mogu naići pri čitanju knjige.
Dotada su ona malobrojna deca koja su umela da čitaju, imala za lektiru samo iste one knjige kao i odrasli.
Tek u XIX veku društvo je zaključilo da deca moraju imati svoje sopstvene knjige i od tog momenta je počeo procvat dečje književnosti.
Kao svojevrstan fenomen pokazalo se da su se knjige za decu sviđale i odraslim čitaocima pošto su se odlikovale živim jezikom, burnom fantazijom i humorom.

Za najvećeg pisca bajki svih vermena i naroda prizant je Danac Hans Kristijan Andeersen (Hans Christian Andersen, 1805-1875) čiji je rođendan 2. april Međunarodni savet dečje knjige proglasio za svetski dan dečje književnosti.
Branko Rakočević
Ukazuje se takođe da je i u eri tehnološke revolucije i dosad nezamislivih elktronskih izuma, uloga dečje knjige u formiranju duhovnog i intelektualnog profila novih pokolenja na zemlji ne samo nezaobilazna, nego i ojačana do te mere da je prerasla u neminovnost.

Svake godine jedno od Nacionalnih odeljenja IBBY preuzima počasno sponzorstvo ovog značajnog planetarnog praznika.Takođe se svake godine određuje osnovna tema praznika, poziva se poznati autor iz zemlje –domaćina da napiše poslanicu svoj deci na Zemlji, a odabira se poznati slikar koji će izraditi plakat Međunarodnog dana dečje knjige. Ove godine ta počast pripala je severnoamričkoj organizaciji USBBY.
Dečjoj svetskoj javnosti poslanicom se obratila poetesa Pet Maroa, (Maroa Pet ) o prigodnom plakatu se brinuo slikar Ešli Brian ( Esli Brian ),dok je centralna tema poslanice sadržana u sintagmi „Knjigoradosnica! Po celoj planeti“( Bookjoy ! Around the World)!

Ovi materijali se tokom cele godine koriste za dalju popularizaciju knjige i razvijanja interesovanja za čitanje.
Dečje knjige su ceo jedan svet, sve što je najlepše, najinresantnije i najzagonetnije-sadržano je u dečjim knjigama.
Ali, tako nije uvek bilo.
Pojam dečje knjige pojavio se tek u XVI veku, kad su se u evropskim državama štampale po knjiga-dve godišnje u kojima se na jeziku koji deca razmeju objašnjavala značenja više hiljada reči na koje mogu naići pri čitanju knjige.
Dotada su ona malobrojna deca koja su umela da čitaju, imala za lektiru samo iste one knjige kao i odrasli.
Tek u XIX veku društvo je zaključilo da deca moraju imati svoje sopstvene knjige i od tog momenta je počeo procvat dečje književnosti.
Kao svojevrstan fenomen pokazalo se da su se knjige za decu sviđale i odraslim čitaocima pošto su se odlikovale živim jezikom, burnom fantazijom i humorom.

Za najvećeg pisca bajki svih vermena i naroda prizant je Danac Hans Kristijan Andeersen (Hans Christian Andersen, 1805-1875) čiji je rođendan 2. april Međunarodni savet dečje knjige proglasio za svetski dan dečje književnosti.
Branko Rakočević
- Izvor
- rusija.rs
- Povezane teme
- dan dečije knjige
- andersen
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kada kupujete novi PC uređaj, prva stvar koju treba uzeti u obzir su vaše potrebe. Neophodno je da se posvetite ispitivanju svojih potreba i ciljeva, kao što su zahtevi...
Prepoznatljivost brenda se meri time koliko lako potrošači mogu da ga razlikuju od konkurencije, odn...
Primetili ste da vaš mobilni telefon lošije radi il...
Uprkos globalnoj pandemiji, relativno slaboj kupovnoj moći stanovništva, te sve višim cenama elektronike, u Srbije su se ove godine najviše kupovali telefoni, tj. smartfoni....
Ako razvijate softver onda znate koliko je teško pustiti aplikaciju u produkciju. Treba konfigurisati server, treba podesiti portove, uvjeriti se da je sve u redu i tako svaki put...
Ostale novosti iz rubrike »
















