Kako stres utiče na naš organizam
Stres je gotovo neizbežna posledica odraslog života. Svakodnevni poslovni zadaci, odgajanje dece, porodične obveze - sve su to situacije koje će doneti veću ili manju količinu stresa. Dok se za kratkotrajni stres tvrdi da je zapravo dobar i podsticajan za organizam, dugotrajne i jako stresne situacije negativno deluju na telo i čine nas podložnijima zdravstvenim tegobama.
Evo kako telo reaguje na povećanu količinu stresa:
Nervni sistem
Kada smo pod stresom, simpatički nervni sistem stimuliše nadbubrežnu žlezdu, koja onda proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol. Konstantno visok nivo ovih hormona može uticati na pamćenje i sposobnost učenja i povećati sklonost ka depresivnim raspoloženjima.
Respiratorni sistem
U trenucima visokog stresa možda ćete primetiti kratkoću daha, ubrzano disanje, a kod nekih osoba čak dolazi i do hiperventilacije. Ako se stresne situacije nastave, respiratorni sistem je pod sve većim naporom, pa možete postati podložniji infekcijama gornjih disajnih puteva.
Kardiovaskularni sistem
Kada smo izloženi akutnom stresu naše telo trenutno reaguje ubrzanim otkucajima srca, a krvni prtisak raste. Dugoročni stres, s druge strane, može dovesti do sužavanja arterija i povišenog nivoa holesterola - samim tim raste rizik od srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Reproduktivni sistem
Stres može uticati na duži ili kraći menstrualni ciklus, odnosno na bolnije menstruacije. Visok nivo stresa povećava rizik od nastanka bakterijske vaginoze, a stres tokom trudnoće može dovesti do većeg rizika od pojave alergija ili astme kasnije u životu deteta.
Imunološki sistem
U malim količinama stres može delovati podsticajno na naš imunitet i tada pomaže organizmu u borbi protiv infekcija. Međutim, dugotrajan stres usporava proces izlečenja i čini nas podložnim infekcijama, takođe pogoršava kožna oboljenja poput akni i ekcema.
Sistem za varenje
Ekstremni stres može uzrokovati smetnje u varenju, mučninu i gasove i stimulisati mišiće creva tako da uzrokuje dijareju ili zatvor. Osobe koje su pod velikim stresom duži period sklonije su sindromu iritabilnog creva, gastritisu i čirevima.
Mišići
Jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima neke su od posledica koje stres ima na mišićno-koštani sistem. Hronični stres takođe može pojačati rizik od razvoja osteoporoze.
- Izvor
- kodren.com
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















