Sudbonosni petak Maršala Malinovskog
Učesnik četiri razorna rata prošlog veka i dugogodišnji vojni ministar- maršal Rodion Jakovljević Malinovski je sa 16 godina otišao na front, gde je i proveo veći deo svog života.
Sve se desilo upravo onako, kako je Malinovskom predvidela gatara, kada je on teško ranjen ležao u poljskoj bolnici. I maršalsko žezlo i visoki vojni položaj i čak sudbonosni petak, bili su u njegovom životu. Ipak, gatara nije znala da će zahvaljaujući talentu upravljanja maršala Malinovskog SSSR izvojevati pobedu nad nacizmom.
Vojna karijera Malinovskog je počela još u vreme Prvog svetskog rata. Potom je vojevao u Francuskoj, a nakon povratka u Rusiju, Malinovski je stupio u Crvenu Armiju i učestvovao u Građanskom ratu. Nekoliko puta je bio unapređen, a 1930. godine je završio obuku na Vojnoj akademiji koja nosi ime Mihaila Frunzea. Pred početak Velikog otadžbinskog rata, pod pseudonimom „general Malino“, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji, govori vojni istoričar Konstantin Semjonov, viši naučni saradnik odeljenja istorije pri Domu ruske emigracije koji nosi ime Aleksandra Solženjicina:
- Imao je prilično jedinstveno vojno iskustvo koje se mnogo razlikovalo od iskustva mnogih sovjetskih vojnih zapovednika. I naravno, posebno iskustvo stečeno u Španskom građanskom ratu omogućilo mu je da se tokom Drugog svetskog rata etablira sa dobre pozicije.
Nije uvek vojno službovanje Malinovskog tokom Drugog svetskog rata išlo glatko. Naime, 1942. godine on je udaljen sa dužnosti i snižena mu je funkcija na komandanta 66.armije koja je vojevala oko Staljingrada. On se ovde pokazao na najbolji mogući način, govori član Ruskog vojno-istorijskog društva, doktor istorijskih nauka Dmitrij Suržik:
- Malinovski je na sopstvenu incijativu zaustavio kretanje armije, delimično se oglušio na naređenje, okrenuo svoje vojne redove i udario do Manštejnu. Ova inicijativa i heroizam njegovog sastava odigrao je veliku ulogu tokom Koteljnikovske operacije i na kraju Staljingradske bitke. To jest, bez obzira na to što je neposredno pre toga bio osramoćen skidanjem činova, Malinovski je ipak bio komandant sa inicijativom i nije se plašio da uzima na sebe odgovornost.
Zato nije slučajno što je Rodion Malinovski ostao na dužnosti ministra odbrane duže nego bilo ko drugi u SSSR i Rusiji posle Drugog svetskog rata.
Odlikovan je s pet Ordena Lenjina, Ordenom Pobede, s tri Ordena Crvene zastave, dva Ordena Suvorova 1. reda i sa 16 stranih odlikovanja. Herojem Sovjetskog Saveza proglašen je 8. septembra 1945. godine, a 22. novembra 1958. postao je dvostruki heroj Sovjetskog Saveza.
Za izuzetnu veštinu u komandovanju trupama i heroizam pokazan u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, za zasluge u razvoju i jačanju prijateljskih odnosa između oružanih snaga Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika i oružanih snaga SFRJ, Predsednik SFRJ Josip Broz Tito odlikovao je Rodiona Malinovskog, 27. maja 1964. godine, Ordenom narodnog heroja Jugoslavije.
Za maršala Sovjetskog Saveza postavljen je 1944. godine. Od maja 1944. do maja 1945. godine, komandovao je trupama Drugog ukrajinskog fronta u jasko-kišinjevskoj operaciji prilikom oslobođenja Rumunije, Mađarske, Austrije i Čehoslovačke.
Od jula 1945. godine, Malinovski je komandovao je trupama Zabajkalskog fronta koje su nanele glavni udarac u Mandžurskoj strategijskoj operaciji.
Posle završetka rata, bio je komandant trupa Zabajkalsko-amurskog vojnog okruga, od 1945. do 1947; glavni komandant trupa Dalekog istoka, od 1947. do 1953; komandant trupa Dalekoistočnog vojnog okruga, od 1953. do 1956; prvi zamenik ministra odbrane i glavni komandant kopnenih trupa od 1956. do 1957. godine.
Od oktobra 1957. do marta 1967. godine, Rodion Malinovski je bio ministar odbrane SSSR.
Od 1952. godine bio je kandidat za člana Centralnog komiteta KPSS, a od 1956. član CK KPSS; bio je deputat Vrhovnog sovjeta od drugog do sedmog saziva.
Život velikog vojskovođe se završio upravo onako kako je predvidela gatara. Upravo u petak, 31. marta 1967. godine, posle teške bolesti, Malinovski je umro.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/N. Litovchenko/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »















