EU podeljena - ko će sada Grčkoj da pomogne?
Britanija, Češka, Finska i Letonija neće da izdvoje novac za Grčku, kojoj je potrebna kratkoročna pozajmica kako bi platila deo duga međunarodnim zajmodavcima.
Evropska komisija će predložiti da se sredstva za pomoć Grčkoj obezbede iz Evropskog mehanizma za finansijsku stabilizaciju, zajedničkog fonda 28 zemalja-članica Evropske unije.
Reč je o Evropskom mehanizmu za finansijsku stabilizaciju, ali bi predlog EK značio kršenje sporazuma koji je britanski premijer Dejvid Kameron 2010. godine izdejstvovao da se ne koristi za pomoć zemljama evrozone.
Britanski ministar finansija Džordž Osborn tome se, međutim, usprotivio. On je rekao da London neće učestvovati u finansiranju Grčke i da će uložiti sve moguće napore da blokira učešće Velike Britanije u programu pomoći Grčkoj.
Češka odbija da garantuje zajam Grčkoj, poručili su češki premijer Bohuslav Sobotka i ministar finansija Andrej Babiš. Češko rukovodstvo je protiv korišćenja Evropskog mehanizma za finansijsku stabilizaciju kako bi se pomoglo Grčkoj.
Najbolje rešenje za Grčku je, prema Babišu, izlazak iz evrozone i delimično otpisivanje njenih dugova.
„Odluka o korišćenju Evropskog mehanizma za finansijsku stabilizaciju je politička, a ne pragmatična“, kaže Babiš.
Sobotka smatra da evropska solidarnost ima granice:
„Ukoliko Grčka želi i dalje da dobija pomoć, mora da sprovede neophodne reforme“.
U Francuskoj je predsednica „Nacionalnog fronta“ Marin Le Pen izjavila da će evropski plan za spasavanje Grčke koštati Pariz 16 milijardi evra, što će, prema njoj, biti dodatni teret za građane, kao i da se njime ništa neće promeniti.
Letonci su podeljeni u vezi sa pružanjem pomoći Grčkoj — jedni kritikuju Vladu u Atini, a za druge su najveći krivci Međunarodni monetarni fond i Evropska unija.
Atina mora da plati 7 milijardi evra u julu, od čega 3,5 milijardi Evropskoj centralnoj banci 20. jula. To podrazumeva pozajmicu od 14 do 16 milijardi evra, pošto sporazum Atine i zajmodavaca neće stupiti na snagu na vreme.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















