Početna stranica > Novosti

Dolarizacija jezika

Dolarizacija jezika
16.09.2015. god.
Ova pojava je odraz površnosti potrošačkog mentaliteta finansijski i intelektualno osiromašenog društva u tranziciji


Raslojavanjem srbskog jezika na funkcionalno-disciplinarnom nivou nastaju jezici struka i nauka (bankarstva, finansija, medicine, prava, sporta...). Njihova leksika čini sastavni deo sveukupnog leksičkog fonda srbskoga jezika, a u odnosu na opšti jezik oni su markirani svojim leksičko-semantičkim sredstvima, pre svega terminologijama.

Jezik bankarstva i finansija jedan je od najisturenijih jezika struka i nauka. Leksika ovog registra ne pripada zatvorenom sistemu termina, ona je otvorena ka opštem leksičkom fondu srbskog jezika zbog svoje prirode i širine upotrebe. Prisutna je u komunikaciji ne samo lica iz struke, već i u temama kojima se bave svi korisnici jezika (npr. krediti, platni promet, kartice, finansijska kriza, ulaganja, berza, osiguranje...).

Analiza ovog jezika struke i nauke pokazala je da on predstavlja neuređen skup nestandardizovanih termina formiranih uglavnom na osnovu preuzimanja leksike iz engleskog jezika. Ustanovljeno je postojanje inercijske sinonimije  i  velike nedoslednosti pri adaptaciji anglicizama. Inercijska sinonimija, zasnovana na uvozu neologizama – anglicizama (eufemistički nazvanih internacionalizmima) u srbski stručni registar, sastoji se iz preuzimanja engleskih reči i njihove paralelne upotrebe sa postojećim leksemama srbskoga jezika koje već ispunjavaju semantičke zadatke u našem jeziku struke. Ovi neologizmi uglavnom su nastali preslikavanjem ili prepisivanjem oblika iz engleskog jezika i nazivaju se očiglednim i sirovim anglicizmima. To su isključivo obličke, a ne sadržinske inovacije; one donose sinonimiju kao nepoželjnu pojavu u jezik struke i nisu terminološki dubleti. Komunikaciju među stručnjacima i laicima bespotrebno komplikuju. Takođe, uvezeni neologizmi-anglicizmi svojim nastankom ne doprinose aktiviranju tvorbenog potencijala srbskoga jezika. Neretko iz upotrebe istiskuju postojeće srpske reči. Povrh svega, gotovo isključivo su pisani latinicom (često u izvornom engleskom obliku), te više predstavljaju anglosrbski i engleski, nego srbski jezik. Ukratko, za njih možemo reći da su objektivno nepotrebne reči u srbskom jeziku.

Centar svetskih finansijskih događanja danas su SAD – u njima nastaju novi bankarsko-finansijski proizvodi, a engleskim jezikom se ti proizvodi i pojave imenuju. Uz to, engleski jezik jeste i jezik američkog dolara – sinonima za  bogatstvo i moć. Dolarizacijom jezika struke i nauke, dakle, slikovito možemo nazvati sociolingvističku pojavu neumerenog preuzimanja anglicizama u srbski jezik bankarstva i finansija sa statusno-strukovnim ciljem preslikavanja navodno prestižnijeg anglo-američkog kulturološko-jezičkog obrasca u srbski jezik i društvo uopšte. Ova pojava je odraz površnosti potrošačkog mentaliteta finansijski i intelektualno osiromašenog društva u tranziciji.



Međutim, da li će nam engleski u srbskom jeziku bankarsko-finansijske struke doneti blagostanje samo zato što ćemo isključivo njime imenovati pojmove iz ove oblasti? Da li se nemar prema očuvanju srbskog jezika struke, kako od strane lica iz bankarsko-finansijskog sektora, tako i srbskog državno-lingvističkog vrha, može opravdati izgovorom kako nema vremena, sredstava i stručnjaka da se ovim poslom bave? Ako su odgovori na ova pitanja potvrdni, vreme je da se umesto srbskog jezika i ćirilice u jezik struke i nauke uvede engleski jezik. Da nam svima bude lakše, lepše i prosperitetnije.

Opredeljeni za čuvanje svog jezika, podsećamo na korake koji vode ka stvaranju kvalitetnog jezika struke: a) popis i sistematizacija leksičkog fonda jezika bankarstva i finansija; b) utvrđivanje opšteg načela o formiranju termina (bez jezičkog čistunstva – uz prihvatanje objektivno potrebnih i izostavljanje objektivno nepotrebnih anglicizama i uvažavanje preporuka vodećih svetskih organizacija za terminološku standardizaciju); v) formiranje normativnog tela (sastavljenog od lingvista i stručnjaka iz bankarsko-finansijske struke) koje će na institucionalizovan i profesionalan način stvarati srpsku terminologiju struke; g) leksikografska kodifikacija standardizovane terminologije u smislu izrade kvalitetnog deskriptivno-normativnog  rečnika; d) dosledna primena normirane terminologije.

Dr Aleksandar Vuletić

Profesor na Univerzitetu Union Nikola Tesla,
Politika



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...


Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...

Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...


  Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...

Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA