Kurc: Pregovori o budžetu EU biće jedna od centralnih tema za vreme predsedavanja Austrije
Austrijski kancelar Sebastijan Kurc smatra da bi istočnoevropskim zemljama, kao što su neto-primaoci novca Mađarska i Poljska, ubuduće trebalo smanjiti sredstva iz EU.
„Na kraju to neće biti samo moja odluka“, izrazio je uverenje Kurc u intervjuu za bečki dnevnik „Standard“.
On je istakao da će u pregovorima o okviru budžeta EU Austrija snažno zastupati poziciju neto-uplatioca.
Kurc je dodao da je sa holandskim premijerom Markom Ruteom i nekoliko drugih u toj grupi saglasan da treba insistirati da se štedljivije barata novcem evropskih poreskih obveznika.
„Postoje mnoge oblasti koje treba analizirati. Imamo trenutno situaciju da mnogo novca ide u istočnoevropske države, a mnoge od njih nisu time zadovoljne. Često se postavlja pitanje da li taj novac uopšte dospe do pravog mesta, dok se istovremeno u Zapadnoj Evropi čuje koliko su antievropske te zemlje. Imamo nameru da narednih godina prosledimo stotine miliona evra podrške u približavanju Turske, iako u Turskoj gaze ljudska prava. Mora se naći hrabrost i tako nešto dovesti u pitanje“, poručuje austrijski kancelar.
Pregovori o budžetu EU biće jedna od centralnih tema za vreme predsedavanja Austrije Uniji u drugoj polovini ove godine.
Evropska komisija namerava da predloži u maju budžet za narednih period od 2021.godine.
Kurc je i ranije tražio da, i pored istupanja Velike Britanije iz članstva EU 2019, ne bude daljeg opterećenja po neto-uplatioce, odnosno države koje više uplaćuju u budžet Unije nego što iz njega uzimaju, kao što je Austrija.
Austrija je 2016. sa 791,3 miliona evra bila osmi po veličini neto-uplatilac.
Poljska je tada sa plusom od 7,1 milijardu evra bila zemlja koja je najviše dobila iz budžeta EU, a slede Rumunija, Grčka, Mađarska i Češka.
Kurc je najavio da će predsedavanje Austrije EU svesno iskoristiti za podsticanje neophodnih promena u EU.
„Prioritet je stavljanja fokusa na subsidijarnosti. Verujem da je pitanje da li treba imati više ili manje Evrope pogrešno. Pitanje mora da bude u kojim oblastima nam treba više Evrope a u kojima manje. U velikim pitanjima kao što su odbrambena i bezbednosna politika neophodna je snažna saradnja. Istovremeno, EU treba da se uzdrži kada je reč o malim pitanjima, o kojima se može bolje odlučivati na regionalnom ili nacionalnom nivou. Samo tako se može osigurati da birokratija ne raste stalno“, uveren je on.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















