Depresija - najrasprostranjenija bolest u svetu
Nisam psihopata, samo sam umoran. Nemam depresiju, jednostavno nikako da se naspavam - tako se ljudi obično štite od pomisli na duševne bolesti. Međutim one su već pogodile svakog 4-5. od nas. Statistika SZO govori da 20-25% stanovnika Zemlje pati od pojedinih psihičkih smetnji, a svaki drugi ima šansu da oboli u toku života.
Najrasprostranjenija duševna bolest savremenog doba je depresija, kaže direktor naučnog centra za socijalnu i sudsku psihijatriju Serbski Zurab Kekelidze.
Do 2020. depresija će izbiti na prvo mesto među oboljenjima - po dužini nesposobnosti za rad. Do 2000. godine depresija je bila na 5. mestu. Ne sve psihičke bolesti zajedno, već upravo depresija kao takva. 26% žena pati od depresije i 12% muškaraca. To su vrlo ozbiljne, teške cifre.
Ali postoje i pozitivne promene u tom svetu, i u ruskom društvu između ostalog. Na primer, broj samoubistava u zemlji umanjio se jedan i po put, a to je do 60 000 spasenih života. Uzimajući u obzir sa su samoubistva globalni problem i svetska statistika u celini sve je gora, ruski pokazatelji ne mogu da ne raduju.
Između ostalog drugi strašan porok - alkoholizam - takođe predaje vođstvo. Ako je 2008. godine po glavi stanovnika u Rusiji otpadalo 18 litara popijenog alkohola, prošle godine to je već 15 litara. Ipak strast prema alkoholu, isto kao i prema narkoticima, ipak je visoka. Treća bolesna zavisnost je od igara na sreću, koja u Rusiji, za razliku, na primer, od Amerike, nije tako rasprostranjena. Ako u SAD od ove patološke zavisnosti strada 5% stanovništva, u Rusiji ova cifra je otprilike dva puta manja. Ako u SAD od ove patološke zavisnosti strada 5% stanovništva, u Rusiji ova cifra je otprilike dva puta manja. Osim ove tri rasprostranjene zavisnosti, postoje još i takva rastrojstva kao što je sindrom radoholičara. Radoholičari zaboravljaju na sebe, posvećuju sve vreme poslu, ipak to postaje samo privid aktivnog rada, jer u odabranom tempu nemoguće je plodotvorno raditi, kaže Zurab Kekelidze.
Misao da su nekakvi geniji spavali po 5-6 sati i da je sve kod njih bilo dobro, nisu ispravne. Čovek treba da spava u proseku 8 sati. Drugo, mora da ima potpun svakodnevni odmor. Formula ko se dobro domara, taj dobro i radi ponata je, jer čovek mora da se odmara. Treće: dužina radne nedelje ne treba da bude veća od 40 sati, ako želimo da sačuvamo svoje zdravlje.
Posao duži od 8 sati dnevno više nije posao, smatra stručnjak. Zurab Kekelidze preporučuje da se posle 40-50 minuta rada napravi mali odmor. Godišnji odmor je poželjno da se deli na delove, a ne da se uzima ceo, a zatim da se nekolio meseci navikava na radni proces, umarajući se trostruko. Voleti sebe i pomagati sebi čitava je umetnost, ali ona pomaže da se očuva zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Gabriela Camerotti/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- medicina
- čovečanstvo
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















