Arhiv Solženjicina: povratak
1970-ih godina dobitnik Nobelove nagrade Aleksandar Solženjicin se za vreme života u emigraciji u američkom Vermontu, obratio ruskim emigrantima i njihovim potomcima s pozivom da prikupljaju memoarska svedočanstva o prošlosti Rusije – o revoluciji, građanskom i o dva svetska rata. Iz različitih zemalja sveta dobijeno je preko 1000 rukopisa. Aleksandar Solženjicin je prikupljao ovaj arhiv u nadi da će vratiti dokumenta u domovinu, kad u Rusiji izumre boljševizam. I 1995. godine u Moskvi je osnovana biblioteka-fond „Ruska dijaspora“, čiju osnovu predstavlja upravo Solženjicinov arhiv.
Glavni zadatak Doma ruske dijaspore, s kojom on uspešno izlazi na kraj već 15 godina jeste prikupljanje, čuvanje i proučavanje arhivskih materijala, književnog i istorijskog nasleđa emigracije. Svega onoga, što je sačuvalo duh, zavete i misli sunarodnika, koji su se zbog događaja revolucije našli van domovine.
U Domu ruske dijaspore u ruke se mogu uzeti rukopisi generala Bele armije, pročitati u originalima pisma pisana u inostranstvu dobitnika Nobelove nagrade pisca Ivana Bunjina, autora apoteoze mržnje prema totalitarnom režimu – „Prokletih dana“; zabeleške ruskih filosofa, prognanih iz Rusije po Lenjinovom nalogu. Blago emigrantskih arhiva je danas svima dostupno. Kako je sve počinjalo seća se direktor Doma ruske dijaspore Viktor Moskvin.
Naš rođendan je 7. decembra. Upravo tog dana smo u majušnom zdanju u rejonu Taganskog brda transformacijom rejonske biblioteke otvorili biblioteku-fond „Ruska dijaspora“. Tada su govorili Aleksandar Solženjicin, mitropolit Smolenski i Kalinjingradski Kiril, ambasador Francuske u Rusiji Pjer Morel. Tada je potomak emigranata prvog talasa direktor pariske izdavačke kuće YMCA-Press Nikita Struve poklonio ogroman broj knjiga. Porodica Solženjicin je predala arhive velikog kneza Nikolaja Nikolajeviča Romanova, arhiv filosofa Semjona Franka i niz drugih unikalnih dokumenata. A dalje su počeli da pristižu arhivi i knjige iz različitih zemalja sveta.
Danas se u Domu čuva najveća kolekcija dokumenata i knjiga ruske dijaspore. Plus velika muzejska kolekcija. 2005. godine sagrađena je nova moderna zgrada. Danas je Dom naučni i kulturni centar, koji obuhvata muzerj, arhiv, biblioteku, istraživački centar, izdavačku kuću „Ruski put“, filmski studio i knjižaru.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Solženjicin
- književnost
- istorija
- antikviteti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















