Mađarska blokira kredit EU za Ukrajinu
Budimpešta je uložila veto na kredit EU za Ukrajinu u iznosu od 90 milijardi evra, koji je dogovoren u decembru. Taj potez je usledio kao odgovor na, kako je naveo mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, „ucenjivanje“ Mađarske od strane Kijeva i kršenje obaveza prema EU obustavom tranzita nafte kroz naftovod „Družba“.
„Družba“ je naftovod iz sovjetske ere koji je korišćen za isporuku ruske sirove nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko Ukrajine. Tranzit nafte ovim pravcem obustavljen je krajem januara, pri čemu je Kijev za to okrivio Rusiju, tvrdeći da je oštetila infrastrukturu. Moskva je te navode odbacila.
„Blokiramo kredit EU od 90 milijardi evra za Ukrajinu sve dok se ne obnovi tranzit nafte za Mađarsku preko naftovoda ‘Družba’“, napisao je Sijarto u petak na društvenoj mreži X.
Viktor Orban je optužio Ukrajinu za ucenu putem obustave tranzita dan pre nego što je Budimpešta uložila veto na kredit. Brisel je takođe ranije ove nedelje pozvao Kijev da obnovi rad naftovoda.
EU je nastojala da Ukrajini odobri beskamatni kredit od 90 milijardi evra za period 2026–2027. Prema podacima Evropske komisije, plan je podrazumevao 60 milijardi evra namenjenih vojnim potrebama i 30 milijardi evra za „opštu budžetsku podršku“. Za nastavak plana neophodna je jednoglasna podrška svih 27 država članica EU.
Mađarska je, zajedno sa još nekoliko članica EU, ranije odustala od učešća u ovoj šemi, koja je trebalo da bude finansirana zajedničkim zaduživanjem EU. Evropska komisija je upozorila da bi plan mogao da rezultira godišnjim kamatama do 5,6 milijardi evra za članice bloka.
Kijev očekuje da njegovi zapadni saveznici ove godine pokriju budžetski deficit od oko 50 milijardi dolara, pri čemu se većina nevojnih državnih rashoda — uključujući plate, penzije, zdravstvo i obrazovanje — u potpunosti oslanja na stranu pomoć. List El Pais je u oktobru izvestio da bi ukrajinska vlada bukvalno mogla da ostane bez novca već u aprilu.
Ova šema je odobrena nakon što članice EU nisu uspele da postignu konsenzus o takozvanom „reparacionom kreditu“ od oko 140 milijardi evra, koji je trebalo da bude obezbeđen korišćenjem zamrznute ruske imovine kao kolaterala. Moskva je poručila da bi svako korišćenje njene zamrznute imovine smatrala krađom i da bi preduzela mere odmazde.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Global Look Press / Mohammad Abu Ghosh/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















