E-goverment bezbednost i koncept slobodnog koda
Tehnički deo bezbednosti državnih informacionih sistema je zavistan od platformi na kojima se izvršavaju programi i naravno, od samog izbora partnera koji će uraditi softver (o ovome sam ranije pisao). Pažnju u ovom tekstu ću fokusirati na operativne sisteme - osnovu na kojoj funkcioniše svaka računarska platforma.
Microsoft je još početkom devedesetih godina video priliku i deo svojih resursa je usmerio na državne sisteme. Prepoznata prilika danas donosi ogroman prihod. Oko 60% (verovatno i više), nacionalnih sistema u svetu funkcioniše na Microsoftovoj platformi, a od toga oko 30% i na Microsoftovom softeru za E-goverment. Sada se postavljaju mnoga pitanja vezana za bezbednost podataka i prilika je da razmotrimo rizike koje sa sobom može doneti ekonomska politika odlučivanja izbora ovako važnog partnera. Srbija je pre skoro deset godina sa Microsoftom potpisala ugovor o tehničkoj saradnji (https://zivot.krstarica.com/l/tehnika/nauka/microsoft-u-jugoslaviji/). Ovaj ugovor na nacionalnom nivou donosi Vindovs u kompletan državni aparat i podršku za E-goverment. Osim ogromne sume novca koja se Microsoftu sliva od svakog računara u državnom servisu (javna preduzeća, birokratija…), vidljiv je problem mogućeg monopola jedne strane kompanije, a danas je posebno aktuelan problem podataka koji se pohranjuju lroz Vindovs aplikacije (Ofis, E-gov…). Ovde ne govorim o Microsoftu i nemam sumnje u dobru nameru te kompanije, govorim o načinu kojim se donose strateške državne odluke. Ekonomska politika odlučivanja Razlog ovakvog principa poslovanja je jasan - ili ušteda u budžetu (što nije zagarantovano), ili dodatna zarada za “ugovarača” posla. Ovaj način odlučivanja se pravda najčešće kvalitetom i gotovim, proverenim sistemom koji se kupuje (što ima osnove), kao i dobrom podrškom u toku eksploatacije sistema. Pri tome se ne misli na bezbednost o kojoj pričamo, a najmanje o tome što se isti sistemi mogu dobiti za mnogo manje novca od domaćih kompanija, a sa zavidnim kvalitetom (primer zdravstva). Time se štiti domaća radna snaga, novac dalje produkuje razvoj domaćih preduzeća i ekonomije, a poverenje je na sasvim drugom nivou. Ruski primer Ruski premijer, Vladimir Putin, izdao je uredbu svim vladinim agencijama da u u svojim računarskim sistemima pređu na otvoreni softver do 2015. godine. Putinova uredba, potpisana u decembru, uslijedila je poslije izvještaja da ruska vlada namjerava da odbaci Microsoftove proizvode i usvoji nacionalni operativni sistem otvorenog softvera zasnovan na Linuxu. Prelazak na otvoreni, ili slobodni, softver, počeće u drugoj četvrtini 2011, kada će Ministarstvo komunikacija odlučiti koji su paketi softvera potrebni vladinim agencijama. Za to vrijeme, Ministarstvo i druge agencije razmatraće prijedloge za korisničke centre za podršku i druge mehanizme za podršku proizvođača softvera. Raniji pokušaji da Rusija pređe na otvoreni softver bili su neuspješni zbog nedostatka političke podrške. Jedno odlično rešenje ruskog Premijera koje štedi budžet, a donosi decentralizaciju monopola nad softverom. Putin se još pre nekoliko godina izjašnjavao o ovom problemu ali prilike očigledno nisu bile na njegovoj strani. Koliko je stvar ozbiljna, govori i Putinova ranija odluka da se Microsoftovi proizvodi ne koriste u vosjci. Sve što sam spominjao u ovom tekstu je rešeno odlukom koja je strateška za celu Rusiju. U Srbiji se takođe komentarisala potreba za Microsoftom ali ovakva odluka nikada nije prošla javnu ili ekspertsku raspravu. Od svega što se javno desilo su izjave pojedinaca na raznim domaćim forumima. Samo letimično čitanje tih stavova može prikazati suštinu problema, a autori tekstova su inžinjeri i ljudi sa korporativnim iskustvom u okruženju i Vindovsa i Linuxa. U svakom slučaju, ovako bitne odluke se donose u uskim krugovima vođenim isključivo ekonomskom politikom. Veliki rizik zbog nešto novca. predsednik Pokreta za privatnost Aleksandar Arsenin
- Izvor
- Dveri srpske
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »















