Početna stranica > Novosti
Evropska komisija danas je preporučila kandidatski status za Srbiju, iznoseći vrlo dobro mišljenje.
"Srbija je napravila značajan progres u ispunjavanju političkih kriterijuma, ispunjava uslove iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, konstruktivna je u procesu regionalne saradnje i u pomirenja sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom", navodi Evropska komisija.
Evropska komisija predlaže Savjetu EU da dodijeli status kandidata Srbiji, "podrazumijevaći da će se Srbija ponovo angažovati u dijalogu sa Prištinom i da će primijeniti u dobroj volji odluke koje su do sada donesene u okviru tog dijaloga".
Srbija je naročito pohvaljena jer je postigla punu saradnju sa Haškim sudom time što je predala generale Mladića i Hadžića.
"Srbija je isporučila 46 optuženika u Hag. Takođe, Srbija ima veoma aktivnu ulogu u procesu trajnog pomirenja i regionalne saradnje", navodi se u izvještaju.
EK ističe da je Srbija tokom prošle godine donijela niz ključnih zakona koji podstiču vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava i manjina, a koji su kompatibilni s evropskim i međunarodnim standardima.
"Izborni zakon, finansiranje političkih stranaka, odnos između parlamenta i nezavisnih regulatora poravnava se sa standardima EU. Proces koji pomaže da se identifikuju slabosti u procesu imenovanja sudija je u toku. Dobar je zakonski okvir za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, gdje ima i prvih rezultata. Ali, postoje brojne rupe u primjeni ovog dobrog zakonskog okvira, što će Srbija morati da adresira", kaže se u izvještaju.
Kada je riječ o ekonomskim kriterijumima ističe se da je Srbija preduzela značajne korake na uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije. "U zemlji postoji širok konsensus o temeljima tržišne ekonomije, podržane opipljivim rezultatima primjene ekonomskih reformi. Održana je makroekonomska stabilnost za vrijeme globalne ekonomske krize, razvijena je slobodna `igra` tržišta i ostvaren je visok stepen ekonomske integracije sa EU", navodi EK.
Ali, ostaju brojne strukturne poteškoće kojima će Srbija morati da se bavi ako želi da se u srednjeročnom periodu uhvati u koštac sa tržištem unutar Unije.
"Razvoj povoljne klime za biznis ograničavaju nesigurnosti. Direktna strana ulaganja počela su da se oporavljaju u 2011. Postoji postepeni ekonomski oporavak, ali nezaposlenost ostaje velika, a situacija u društvu obilježena je sukobom", navodi EK.
Evropska komisija ističe napredak u usklađivanju srbskog zakonodavstva sa evropskim, pogotovo u području carina, poreza, ekonomske i monetarne unije, statistike, preduzeća i industrijske politike.
"Analiza pokazuje da Srbija ima generalno dobru administrativnu sposobnost i potencijal da preuzme odgovornosti članstva u EU u srednjeročnom periodu", ocjena je EK.
EK naglašava da će biti potrebni veliki i trajni napori u srednjeročnom periodu ako se želi da zemlja preuzme evropske obaveze na zaštiti životne sredine, u poljoprivredi i ruralnom razvoju, u oblastima pravde, slobode, sigurnosti i finansijske kontrole.
Komesar EU za proširenje Štefan File istakao je da proces ide dalje, i da se nakon zaključenja pregovora sa Hrvatskom, daju preporuke za Crnu Goru i Srbiju.
"Transformacijska snaga proširenja snažna je poruka nade i za EU i za zemlje u procesu proširenja u ovim teškim vremenima.Proširenje u praksi stimulativno djeluje na reforme, a istovremeno pomaže stvaranju stabilnije i prosperitetnije Evrope", rekao je File.
On je istakao da je hapšenje dvojice preostalih haških optuženika uklonilo prepreku evropskom putu Srbije i doprinijeli pomirenju u regionu, a da je dijalog Prištine i Beograda počeo da daje prve rezultate.
"To treba da bude konstruktivno nastavljeno", rekao je evropski komesar.
odišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o BiH negativan je i u njemu se kao glavne mane navode - nedostatak političke volje za reforme, vrlo slabe institucije koje nemaju dovoljno ljudi i sredstava ili koje postoje samo na papiru, ali su u praksi nefunkcionalne.
U izvještaju, u koji je Srna imala uvid, navodi se da je ritam reformi prošle godine u BiH, u vremenu koje pokriva izvještaj o napretku, veoma ograničen.
Kao prvi i najveći nedostatak navodi se da nije formiran Savjet ministara, kao i da nije realizovana odluka o slučaju "Sejdić-Finci".
"Nemogućnost postizanja političkog dogovora o vlasti na državnom nivou stoji na putu napretka BiH, kao i da se preduzmu ključne reforme, neophodne za dalji napredak prema evropskim integracijama", piše u izvještaju.
EK kritikuje i nedostatak zajedničke vizije. "Politički predstavnici moraju da imaju zajedničko razumijevanje pravca kojim zemlja treba da krene i njene budućnosti", navodi se u tekstu sa napomenom da je neophodno "podešavanje" institucija, jer proces pristupanja EU zahtijeva funkcionalne institucije na svim nivoima i efektivni koordinacijski mehanizam u pitanjima koja se odnose na EU.
Među pozitivnim rezultatima je liberalizacija putovanja u zemlje u šengenske zone za građane u posjedu biomoetrijskih pasoša. Takođe, pozitivno je da se u okviru Sporazuma o stabilizaciji i proširenju BiH upustila u strukturni dijalog o pravosuđu.
EK smatra da je BiH u postizanju političkih kriterijuma ograničeno napredovala. Godinu dana nakon izbora na državnom nivou nije kompletirano uspostavljanje vlasti. Ovo zaostajanje negativno se odrazilo na sposobnost provođenja reformi.
Zakon o državnoj pomoći nije još usvojen. Usvajanje izbornog zakona od suštinske je važnosti za društveni i ekonomski razvoj BiH, stoji u izvještaju.
"Primjena strategije reformi državne uprave napreduje, ali je veoma slaba koordinacija između različitih nivoa uprava. Taj reformski proces i institucije koje bi trebalo da ga provedu nemaju dovoljnu političku podršku za reforme. Ombdusman na nivou države funkcioniše, ali nema dovoljno kadrova i finansijske podrške" - ocijenjeno je u izvještaju.
Glavna tema od ove godine u procesu proširenja za zapadni Balkan biće kompleks reformi pravosuđa, uspostavljanje pravne države, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i uspostavljanje manjinskih prava.
"Ostvaren je mali napredak u oblasti vladavine prava. Imenovan je direktor i zamjenik direktora Antikorupcijske agencije, ali Agencija nije operativna.... Korupcija je ozbiljan problem i veoma je pristuna u mnogim područjima" - ističe se u izvještaju EK.
U tekstu je kao zadovoljavajuća ocijenjena saradnja sa Haškim tribunalom, kao i Tužilaštvom za ratne zločine pri Sudu BiH. Kao zabrinjavajuće pojave navode se "česti politički napadi na sudstvo i zaostaci u rješavanju slučajeva".
"Ljudska prava izvor su zabrinustosti. Romi i nadalje žive u vrlo lošim životnim uslovima i predmet su diskriminacije... Nastavlja se politički pritisak na medije, kao i njihova neobjektivnost na osnovu pripadanja određenom narodu" - stoji u godišnjem izvještaju EK o BiH, koji je danas predstavljen u Briselu.
U Federaciji BiH izvor zabrinutosti jeste sistem "dvije škole pod jednim krovom", ili sistem jednoetničkih škola uprkos tome što je uspostavljeno koordinaciono tijelo.
Međutim, značajno se napredovalo u procesu Sarajevske deklaracije u vezi sa izbjeglicama i prognanim licima. Nastavlja se saradnja između sudova BiH, Hrvatske i Srbije.
Napredak BiH prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji suviše je mali, konstatuje se godišnjoj analizi i dadaje da su potrebni znatni reformski napori da bi zemlja u dugoročnom razdoblju mogla da se nosi sa pritiscima tržišta EU.
Privreda BiH nešto se oporavila u 2011. godini, ali je oporavak prigušen i vođen spoljnom potražnjom. Nezaposlenost je vrlo visoka, piše u tekstu.
EK navodi da je fiskalna situacija nešto poboljšana, što je rezultat mjera fiskalnog prilagođavanja u programu MMF-a, kao i većeg priliva sredstava. Ali, činjenica da nije usvojen globalni okvir za fiskalnu politiku 2011-2013. stoji na putu srednjoročnog fiskalnog oporavka.
Nigdje u BiH nema odlučnosti da se preduzmu strukurne reforme i zasnuju zdrave finansije, a javne finansije nisu kvalitetne - navodi EK i napominje da ima nekoliko pozitivnih koraka, ali, generalno, klima za biznis "pati" zbog neefikasne državne administracije i slabe vladavine prava.
Nema napretka u planiranoj privatizaciji, restrukturisanju javnih preduzeća i liberalizaciji industrije. Potrebni su značajni napori da bi u BiH profunkcionisao jedinstveni ekonomski prostor.
Nešto malo napretka ima u prilagođavanju evropskim standardima u područjima slobodne trgovine robom, intelektualnoj svojini, državnoj pomoći, istraživanju, kulturi, transportu i u priličnom broju elementa koji se vode u domenima "pravda, sloboda, bezbjednost."
U ovim područjima došlo je do malo boljeg zakonskog prilagođanja, političkih odluka i povećanja kapaciteta. Ima nešto napretka i u opskrbljivanju energijom diskrita Brčko i početka pregledavanja zakona koji se tiču energije.
Ali, taj napredak je u velikoj mjeri nedovoljan da bi se dala povoljna ocjena, a nikakav u mnogim drugim oblastima, kao što su carine i porezi, slobodna konkurencija, javne nabavke, zapošljavanje i socijalna politika, industrija i mala i srednja preduzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane i fitosanitarni sektor, čovjekova okolina i klimatske promjene, energija, informatičko društvo i mediji kao i statistika....
EK smatra da je potrebno da bude usvojena "cjelovita energetska strategija i funkcionalna elektrodistribucija na nivou BiH", te ističe da je ozbiljan i stalan napor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala - prioritet.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Srbiji preporučen status kandidata za EU, BiX negativan izvještaj o napretku
12.10.2011. god.
Evropska komisija danas je preporučila kandidatski status za Srbiju, iznoseći vrlo dobro mišljenje.
"Srbija je napravila značajan progres u ispunjavanju političkih kriterijuma, ispunjava uslove iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, konstruktivna je u procesu regionalne saradnje i u pomirenja sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom", navodi Evropska komisija.
Evropska komisija predlaže Savjetu EU da dodijeli status kandidata Srbiji, "podrazumijevaći da će se Srbija ponovo angažovati u dijalogu sa Prištinom i da će primijeniti u dobroj volji odluke koje su do sada donesene u okviru tog dijaloga".
Srbija je naročito pohvaljena jer je postigla punu saradnju sa Haškim sudom time što je predala generale Mladića i Hadžića.
"Srbija je isporučila 46 optuženika u Hag. Takođe, Srbija ima veoma aktivnu ulogu u procesu trajnog pomirenja i regionalne saradnje", navodi se u izvještaju.
EK ističe da je Srbija tokom prošle godine donijela niz ključnih zakona koji podstiču vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava i manjina, a koji su kompatibilni s evropskim i međunarodnim standardima.
"Izborni zakon, finansiranje političkih stranaka, odnos između parlamenta i nezavisnih regulatora poravnava se sa standardima EU. Proces koji pomaže da se identifikuju slabosti u procesu imenovanja sudija je u toku. Dobar je zakonski okvir za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, gdje ima i prvih rezultata. Ali, postoje brojne rupe u primjeni ovog dobrog zakonskog okvira, što će Srbija morati da adresira", kaže se u izvještaju.
Kada je riječ o ekonomskim kriterijumima ističe se da je Srbija preduzela značajne korake na uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije. "U zemlji postoji širok konsensus o temeljima tržišne ekonomije, podržane opipljivim rezultatima primjene ekonomskih reformi. Održana je makroekonomska stabilnost za vrijeme globalne ekonomske krize, razvijena je slobodna `igra` tržišta i ostvaren je visok stepen ekonomske integracije sa EU", navodi EK.
Ali, ostaju brojne strukturne poteškoće kojima će Srbija morati da se bavi ako želi da se u srednjeročnom periodu uhvati u koštac sa tržištem unutar Unije.
"Razvoj povoljne klime za biznis ograničavaju nesigurnosti. Direktna strana ulaganja počela su da se oporavljaju u 2011. Postoji postepeni ekonomski oporavak, ali nezaposlenost ostaje velika, a situacija u društvu obilježena je sukobom", navodi EK.
Evropska komisija ističe napredak u usklađivanju srbskog zakonodavstva sa evropskim, pogotovo u području carina, poreza, ekonomske i monetarne unije, statistike, preduzeća i industrijske politike.
"Analiza pokazuje da Srbija ima generalno dobru administrativnu sposobnost i potencijal da preuzme odgovornosti članstva u EU u srednjeročnom periodu", ocjena je EK.
EK naglašava da će biti potrebni veliki i trajni napori u srednjeročnom periodu ako se želi da zemlja preuzme evropske obaveze na zaštiti životne sredine, u poljoprivredi i ruralnom razvoju, u oblastima pravde, slobode, sigurnosti i finansijske kontrole.
Komesar EU za proširenje Štefan File istakao je da proces ide dalje, i da se nakon zaključenja pregovora sa Hrvatskom, daju preporuke za Crnu Goru i Srbiju.
"Transformacijska snaga proširenja snažna je poruka nade i za EU i za zemlje u procesu proširenja u ovim teškim vremenima.Proširenje u praksi stimulativno djeluje na reforme, a istovremeno pomaže stvaranju stabilnije i prosperitetnije Evrope", rekao je File.
On je istakao da je hapšenje dvojice preostalih haških optuženika uklonilo prepreku evropskom putu Srbije i doprinijeli pomirenju u regionu, a da je dijalog Prištine i Beograda počeo da daje prve rezultate.
"To treba da bude konstruktivno nastavljeno", rekao je evropski komesar.
odišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o BiH negativan je i u njemu se kao glavne mane navode - nedostatak političke volje za reforme, vrlo slabe institucije koje nemaju dovoljno ljudi i sredstava ili koje postoje samo na papiru, ali su u praksi nefunkcionalne.
U izvještaju, u koji je Srna imala uvid, navodi se da je ritam reformi prošle godine u BiH, u vremenu koje pokriva izvještaj o napretku, veoma ograničen.
Kao prvi i najveći nedostatak navodi se da nije formiran Savjet ministara, kao i da nije realizovana odluka o slučaju "Sejdić-Finci".
"Nemogućnost postizanja političkog dogovora o vlasti na državnom nivou stoji na putu napretka BiH, kao i da se preduzmu ključne reforme, neophodne za dalji napredak prema evropskim integracijama", piše u izvještaju.
EK kritikuje i nedostatak zajedničke vizije. "Politički predstavnici moraju da imaju zajedničko razumijevanje pravca kojim zemlja treba da krene i njene budućnosti", navodi se u tekstu sa napomenom da je neophodno "podešavanje" institucija, jer proces pristupanja EU zahtijeva funkcionalne institucije na svim nivoima i efektivni koordinacijski mehanizam u pitanjima koja se odnose na EU.
Među pozitivnim rezultatima je liberalizacija putovanja u zemlje u šengenske zone za građane u posjedu biomoetrijskih pasoša. Takođe, pozitivno je da se u okviru Sporazuma o stabilizaciji i proširenju BiH upustila u strukturni dijalog o pravosuđu.
EK smatra da je BiH u postizanju političkih kriterijuma ograničeno napredovala. Godinu dana nakon izbora na državnom nivou nije kompletirano uspostavljanje vlasti. Ovo zaostajanje negativno se odrazilo na sposobnost provođenja reformi.
Zakon o državnoj pomoći nije još usvojen. Usvajanje izbornog zakona od suštinske je važnosti za društveni i ekonomski razvoj BiH, stoji u izvještaju.
"Primjena strategije reformi državne uprave napreduje, ali je veoma slaba koordinacija između različitih nivoa uprava. Taj reformski proces i institucije koje bi trebalo da ga provedu nemaju dovoljnu političku podršku za reforme. Ombdusman na nivou države funkcioniše, ali nema dovoljno kadrova i finansijske podrške" - ocijenjeno je u izvještaju.
Glavna tema od ove godine u procesu proširenja za zapadni Balkan biće kompleks reformi pravosuđa, uspostavljanje pravne države, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i uspostavljanje manjinskih prava.
"Ostvaren je mali napredak u oblasti vladavine prava. Imenovan je direktor i zamjenik direktora Antikorupcijske agencije, ali Agencija nije operativna.... Korupcija je ozbiljan problem i veoma je pristuna u mnogim područjima" - ističe se u izvještaju EK.
U tekstu je kao zadovoljavajuća ocijenjena saradnja sa Haškim tribunalom, kao i Tužilaštvom za ratne zločine pri Sudu BiH. Kao zabrinjavajuće pojave navode se "česti politički napadi na sudstvo i zaostaci u rješavanju slučajeva".
"Ljudska prava izvor su zabrinustosti. Romi i nadalje žive u vrlo lošim životnim uslovima i predmet su diskriminacije... Nastavlja se politički pritisak na medije, kao i njihova neobjektivnost na osnovu pripadanja određenom narodu" - stoji u godišnjem izvještaju EK o BiH, koji je danas predstavljen u Briselu.
U Federaciji BiH izvor zabrinutosti jeste sistem "dvije škole pod jednim krovom", ili sistem jednoetničkih škola uprkos tome što je uspostavljeno koordinaciono tijelo.
Međutim, značajno se napredovalo u procesu Sarajevske deklaracije u vezi sa izbjeglicama i prognanim licima. Nastavlja se saradnja između sudova BiH, Hrvatske i Srbije.
Napredak BiH prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji suviše je mali, konstatuje se godišnjoj analizi i dadaje da su potrebni znatni reformski napori da bi zemlja u dugoročnom razdoblju mogla da se nosi sa pritiscima tržišta EU.
Privreda BiH nešto se oporavila u 2011. godini, ali je oporavak prigušen i vođen spoljnom potražnjom. Nezaposlenost je vrlo visoka, piše u tekstu.
EK navodi da je fiskalna situacija nešto poboljšana, što je rezultat mjera fiskalnog prilagođavanja u programu MMF-a, kao i većeg priliva sredstava. Ali, činjenica da nije usvojen globalni okvir za fiskalnu politiku 2011-2013. stoji na putu srednjoročnog fiskalnog oporavka.
Nigdje u BiH nema odlučnosti da se preduzmu strukurne reforme i zasnuju zdrave finansije, a javne finansije nisu kvalitetne - navodi EK i napominje da ima nekoliko pozitivnih koraka, ali, generalno, klima za biznis "pati" zbog neefikasne državne administracije i slabe vladavine prava.
Nema napretka u planiranoj privatizaciji, restrukturisanju javnih preduzeća i liberalizaciji industrije. Potrebni su značajni napori da bi u BiH profunkcionisao jedinstveni ekonomski prostor.
Nešto malo napretka ima u prilagođavanju evropskim standardima u područjima slobodne trgovine robom, intelektualnoj svojini, državnoj pomoći, istraživanju, kulturi, transportu i u priličnom broju elementa koji se vode u domenima "pravda, sloboda, bezbjednost."
U ovim područjima došlo je do malo boljeg zakonskog prilagođanja, političkih odluka i povećanja kapaciteta. Ima nešto napretka i u opskrbljivanju energijom diskrita Brčko i početka pregledavanja zakona koji se tiču energije.
Ali, taj napredak je u velikoj mjeri nedovoljan da bi se dala povoljna ocjena, a nikakav u mnogim drugim oblastima, kao što su carine i porezi, slobodna konkurencija, javne nabavke, zapošljavanje i socijalna politika, industrija i mala i srednja preduzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane i fitosanitarni sektor, čovjekova okolina i klimatske promjene, energija, informatičko društvo i mediji kao i statistika....
EK smatra da je potrebno da bude usvojena "cjelovita energetska strategija i funkcionalna elektrodistribucija na nivou BiH", te ističe da je ozbiljan i stalan napor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala - prioritet.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
SLIKA SEDMICE
VIDEO
VIDEO
VIDEO
