Jednom nogom u Šengenu
Ohrabrujuće izjave za Rumuniju i Bugarsku dali šef Evrokomisije Barozu, predsednik Evroparlamenta Buzek, evrokomesar Georgijeva uoči redovne sednice Saveta EU u Briselu. Svi su uveravali da će te dve zemlje postati članice Šengenskog sporazuma. Podsetimo: u septembru su Holandija i Finska dale veto na priključenje Bukurešta i Sofije šengenskoj zoni. Tobože pretendenti ne odgovaraju kriterijumima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U vezi sa time su u Bugarskoj i Rumuniji pomenuli politiku dvostrukih standarda u Evropi. Rešiti takvu situaciju je mogao samo kompromis, odnoosno postepeni prijem dve zemlje u Šengen. Prvo se otvaraju pomorske i vazdušne granice, nešto kasnilje kopnene. Takav precedent je bio sa Švajcarskom. Međutim, ona nije bila zbog toga uvređena. Zašto? Na to pitanje odgovara potpredsednik Centra političkih tehnologija Aleksej Makarkin.
Švajcarsku su zvali u Evropu, udvarali su joj se da bi ušla u Šengen. Inače ona nije članica EU. Ona ima poseban položaj. Prema Bugarskoj i Rumuniji su Evropljani raspoloženi drugačije. Sama činjenica njihovog učlanjivanja u EU izaziva protivrečne ocene. One su bile učlanjene u talasu evrooptimizma, kada se unija burno širila. O posledicama se tada nije mislilo. Za jednu noć ne može da se ukine mito na granici, ni dolazak ilegalaca, ni migracija rumunskih i bugarskih Cigana. Poslednja masovna istupanja protiv Cigana u Bugarskoj, antiemigrantska raspoloženja u Evropi nisu dobra pozadina za ulazak te dve balkanske zemlje u Šengen.
Te kolizije su odraz dubinskih procesa u EU, - smatra direktor Međunarodnog instituta političke ekspertize Evgenij Minčenko.
Danas je ključni problem EU ogromna razlika u životnom standardu zemalja-članica. Postoje i problemi migracije, premeštanja jeftine radne snage. Neke zemlje žive ne u skladu sa svojim prihodima, recimo, Grčka. One usvajaju populističke zakone, recimo, o smanjenju uzrasta za starosne penzije. Dakle, postoji mnoštvo ekonomskih problema. Pored njih, ima i istorijskih. Jedne su zemlje homogene, druge su multietničke, kao što, recimo, Bugarska i Rumunija. Zato su one kritikovane od strane EU. Bolje bi bilo da im kažu način za rešavae tog pitanja. Projekat EU se kreće u mestu. Međutim, ako ta jedinstvena zajednica izdrži, ona se neće više širiti na račun zemalja kao što su Ukrajina, Moldavija, Gruzija. O šengenskoj budućnosti Bugarske je predsednik finskog parlamenta izjavio: Ako većina smatra da je Bugarska dostojna Šengena, nema razloga da se ona odbije. Naši eksperti smatraju da je to dobro za Rusiju. Bugarska je popularno letovalište za Ruse. Odlično je da će ona postati vrata u Veliku Evropu.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rumunija
- Bugarska
- EU
- stanovništvo
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















