Petar Prvi Veliki
Petar Prvi Veliki, prvi je ruski car. Razmere ove ličnosti toliko su ogromne da je nadimak Veliki sasvim opravdan. Petar je bio proglašen za cara 1682. godine sa 10 godina, počeo je da vlada samostalno od 1698. Od mladih dana ispoljavao je interesovanje za nauke i strani način života. Petar je prvi od ruskih careva izveo dugotrajno putovanje u zemlje Zapadne Evrope. Po povratku, 1698. godine, Petar je započeo masovne reforme ruske države i društvenog poretka. Jedno od glavnih dostignuća Petra je bilo bitno proširenje teritorije Rusije. U toku Severnog rata pripojio je Rusiji zemlje na obalama Neve, u Kareliji i Pribaltiku, koje je ranije bila osvojila Švedska. Na Nevi u maju 1703. bila je postavljena Petropavlovska tvrđava, koja je postavila osnove buduće prestonice Rusije – Sankt-Peterburgu. Ova teritorijalna proširenja, kao i teritorije zauzete ranije, u toku rusko-turskog rata, omogućile su Petru Prvom da 1721. godine primi titulu prvog cara Ruske carevine. U istorijskoj nauci i u javnom mnjenju s kraja 17. veka do danas pojavljuju se dijametralno suprotne ocene kako ličnosti Petra Prvog, tako i njegove uloge u istoriji Rusije. U zvaničnoj ruskoj istoriografiji Petar se obično smatrao jednim od najistaknutijih državnih poslenika, koji su odredili pravac razvoja Rusije u 18. veku. Ipak mnogi istoričari, među njima i Karamzin, Ključevski i drugi, izrazili su oštru kritiku. Objektivni podaci su sledeći: za vreme Petra pojavilo se mnoštvo manufaktura, metalurskih, rudarskih i drugih fabrika, brodogradilišta, pristaništa, kanala, razvijala se trgovina, bila je napravljena redovna vojska i vojno-pomorska flota. Car je reformisao državnu upravu – stvorio je nov sistem državnih ustanova – Senat, Sinod, kolegijum. Podelio je zemlju na gubernije i srezove. Za vreme Petra pojavilo se mnoštvo škola i specijalnih školskih ustanova. Svim državnim preobražajima rukovodio je sam car. Rukopisno nasleđe Petra Prvo iznosi preko 10 tomova. Osim toga, mnogo njegovih izjava zapisali su njegovi savremenici i ljudi iz carevog okruženja. Umro je u Sankt-Peterburgu koji je sam osnovao 1725. godine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto:ru.wikipedia.org/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















