Sedam čuda Srbije
Kako bi nas podsetila i tako izbegla nepravdu da se izostavi među graditeljskim čudima Srbije, Jasmina Jovanović iz Velike Moštanice kraj Beograda poslala nam je fotografije manastira Crna reka koji se nalazi u ataru sela Ribariće, na tromeđi između Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara.
Ne zna se precizno ko je bio ktitor ove jedinstvene arhitektonske celine podignute u 13. ili 14. veku u pećini kanjona Crna reka, na litici leve obale reke na obroncima Mokre gore, ali se zna da je u 15. veku u manastiru živeo podvižnik sveti Joanikije Devički, za koga se i vezuje legenda o nastanku imena ovog mesta.
Naime, udarajući u bele stene i stvarajući belu penu, tada je koritom sadašnje reke hujala i brujala Bela reka, čija je buka remetila Joanikija u molitvi. U trenutku kada ga je izdalo strpljenje, isposnik je viknuo: „Umukni, crna reko!“. I desilo se čudo. Reka se ućutala, zaronila u zemlju i izašla dublja i bistrija ispod monahove pećine, ali joj je ime Crna ostalo. Danas ova ponornica zahuči ispod manastirskog mosta jedino u proleće kada se otope snegovi sa planine.
U ovom srednjovekovnom manastiru, doskoro kod nas malo poznatom, u kome su u drugoj polovini 17. veka desetak godina čuvane mošti kralja Stefana Prvovenčanog dok nisu smeštene u Studenicu, sačuvan je fresko živopis iz 16. veka, a veliku pažnju vernika privlače i mošti svetog Petra Koriškog, za koje se veruje da su čudotvorne.
Zasavica
Prirodne lepote ovog kraja nikako nisu za potcenjivanje, međutim, ima ih i u drugim krajevima Srbije. Tatjana Petković iz Beograda piše: „Prošlog meseca bila sam u gostima u Sremskoj Mitrovici i posetila prirodni rezervat Zasavica. Impresionirana sam vožnjom brodom ’Umbra’, pešačkim turama, uređenim prostorom, izgledom vizitorskog centra kao i srdačnošću i profesionalnošću ljudi koji u njemu rade. Malo je mesta na kojima se turisti mogu tako doro provesti, ali i informisati o vrednostima i posebnostima područja na kojem se nalaze, pa Zasavicu predlažem za jedno od prirodnih čuda Srbije.“
Identičnog mišljenja je i Zorica Veliki, koja navodi da ovim rezervatom u severnoj Mačvi, koji se prostire na površini od 1.825 hektara, od čega je 675 u prvoj kategoriji zaštite i smenjuju se vodeni i močvarni ekosistemi, dominira rečni biotop, koga u dužini od oko 30 kilometara čini rečica Zasavica i pritoka Batur.
Zasavica koja se od 1997. godine kao prirodno dobro I kategorije od izuzetnog značaja nalazi pod zaštitom države, jedno je od poslednjih izvorno očuvanih močvarnih područja Srbije. Od prirodnih retkosti na bari Zasavica mogu se naći žuti i beli lokvanj, iđirot, žaba cesnjarka, sivi soko, bela senica, a poseban rariret je jedini evropski predstavnik Umbra krameri, vrste koja je zaštićena kao prirodna retkost Srbije. Odnedavno, u Zasavici je ponovo stanovnik i vidra, a rezervatu je povereno čuvanje retkih vrsta – svinja rase Lasasta mangulica i podolsko goveče.
Očekujemo i vaše predloge, sugestije, glasove i impresije. Sigurni smo da u našoj zemlji ima mnogo toga što vredi da se vidi, a možda i ponese epitet graditeljskog ili prirodnog čuda.
- Izvor
- Politika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















