Zlatna poluga sigurnija od kursa
Posle januarskog pada, cena zlata ponovo raste. Analitičari procenjuju da će istorijski rekord iz septembra prošle godine biti premašen i da će 2013. unca zlata koštati više od 2.000 evra. U nekim zemljama već postoje bankomati na kojima za novac možete dobiti zlatnu polugu.
Novac u vreme krize pokazuje najveću manu – nestabilnost. Zbog toga, bez obzira na to koju valutu koriste, i firme i pojedinci sve više ulažu u zlato. Posle januarskog pada, cena zlata ponovo raste. Analitičari procenjuju da će istorijski rekord iz septembra prošle godine biti premašen i da će već početkom 2013. godine unca zlata koštati više od 2.000 evra. Prema mišljenju zlatara i finansijskih stručnjaka, Srbija nije mimo sveta kada je u pitanju interesovanje za kupovinu zlata. U zlatarama i u za sada jedinom investicionom fondu kod nas koji novac članova ulaže isključivo u zlato, međutim, kažu da rast interesovanja ne prati i finansijska moć građana da u većoj meri kupuju zlato ili akcije preduzeća koja se bave ekspolatacijom i preradom tog metala. "Cijena zlata će sve više da raste zbog sve veće tražnje od strane centralnih banaka, koje investiraju u zlato, kupovinom zlata smanjuju rizik ostalih svetskih valuta", kaže Damjan Mencej iz Investicionog fonda "Ilirika gold". Kako su količine zlata u prirodi ograničene, a tražnja raste, njegova cena je, samo u poslednjoj deceniji, pet puta veća. Jedna unca zlata (31,1 gram) 2004. godine je koštala 400 evra, a krajem prošle 1900 evra. Zlatna groznica, na globalnom nivou, pojednostavila je kupovinu zlata. Bankomati za zlatne poluge Dok se kod nas najplemenitiji metal može kupiti jedino u zlatarama, a zlatna poluga nigde. U Kini, Americi i Nemačkoj već postoje bankomati u koje ubacite novac, a za uzvrat dobijete zlatnu polugu odgovarajuće gramaže. Promet u našim zlatarama dobra je slika i socijalnog raslojavanja. Sve više se prodaju vredni komadi nakita, a otkup sitnog zlata, pak, raste. Kod nas se prodaje sve što je zlatno: privesci, lančići, pa i zubi, kaže zlatar Petar Stefanović. Zlatari su u trci da otkupljeno pretope i prodaju što pre, jer će sirovina već sutra biti skuplja, a oni će je platiti više. Među kupcima su na ceni dukati sa slikama svetaca, a zavisno od gramaže i čistoće zlata, koštaju od 18 do 84.000 dinara. Za one koji bi da u zlato ulažu preko investicionog fonda, minimalan ulog je 1.000 dinara. "Investiramo u akcije prerađivača metala. To su uglavnom firme u Americi, Kanadi i Južnoj Africi, tamo gde ima tog metala", rekao je Damjan Mencej. Računajući na poruku koju zlato šalje, i domaći i svetski dizajneri igraju na sigurno, pa sve češće pakuju u zlatnu ambalažu.
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















