Jubilarni samit ODKB: opasnosti i odluke
15. maja u Moskvi će biti održana vanredna jubilarna sednica Saveta kolektvine bezbednosti ODKB. U Organizaciju dogovora o kolektivnoj bezbednosti danas ulazi 7 zemalja ZND. Na dnevnom redu sastanka šefova ovih država je suprotstavljanje globalnim i regionalnim izazovima bezbednosti. A pretnje za zemlje učesnice su iste: avganistanska narkoekspanzija, koja će najverovatnije porasti posle povlačenja NATO trupa iz Islamske Republike, a zajedno sa tim i međunarodni terorizam postaje još aktuelniji.
Dogovor o kolektivnoj bezbednosti bio je potpisan pre 20 godina u Taškentu na inicijativu predsednika Uzbekistana Islama Karimova. U tom trenutku sporazum je kao vazduh bio potreban Taškentu: u susednom Tadžikistanu se razbuktao građanski rat, a u Avganistanu na vlast su došli mudžahedini. Ali već tada je postojalo razumevanje da je dogovor važan ne samo Uzbekistanu, već i svim ostalim državama: Jermeniji, Kazahstanu, Kirgiziji, Rusiji, Tadžikistanu, kao i Belorusiji, koja mu se pridružila kasnije. Jer sve ove zemlje, izuzev Rusije, nisu imale jake oružane snage koje mogu da čuvaju suverenitet i celovitost.
Deset godina kasnije, 14. maja 2002. godine, bila je doneta odluka da se ODKB pretvori u međunarodnu organizaciju – Organizaciju dogovora o koletkivnoj bezbednosti.
Za 20 godina rada ODKB je sakupila solidno iskustvo i ima ozbiljne uspehe u suprotstavljanju globalnim opasnostima. Ali vreme diktira svoje izazove. I osim borbe protiv terorizma i narkotičke opasnosti, države treba da izrade strategije suprotstavljanja novim netradicionalnim pretnjama, govori generalni direktor Centra za proučavanje postsovjetskog prostora Aleksej Vlasov:
To je izrada zajedničkog stava o surpostravljanju rizicima u sferi informacione i socijalne bezbednosti, kao i rad u pravcu ove linije, kojom se po pravilu bavi struktura Ministarstva za vanredne situacije: pomoć u slučaju elementarnih nepogoda, okolnosti više sile. Osim toga, potrebna je unutrašnja reforma same strukture ODKB, mehanizma donošenja odluka. I ovde, ja mislim, Vladimir Putin je u pravu kada govori o tome da je neophodno preći Rubikon u određivanju pitanja – šta je primarno, a šta sekundarno. Drugim rečima, da li su članovi ODKB spremni da ispunjavaju one odluke koje se donose u okviru ove integracione strukture ili je za njih pozicija vezana sa nacionalnim suverenitetom u svim pitanjima dominantna. Princip konsenzusa ne funkcioniše uvek.
15. maja po završetku zasedanja ODKB biće održan neformalni sastanak Saveta šefova država ZND. U njemu će učestvovati predsednici već 11 država Zajednice. I ovde na dnevom redu neće biti toliko pitanja bezbednosti koliko konsultacije o ključnim pitanjima svetske politike i ekonomije od uzajamnog interesa.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















