Društvene mreže: zlo ili dobro?
Zavisnost od društvenih mreža se velikom brzinom širi ne samo na pojedince, već i na organizacije. Ako nema stranicu na fejsbuku čovek može da ostane bez posla i da postane objekat pažnje lekara i policije. Predstavljajući u suštini, dobrovoljni dosije, društveni servisi su danas – moćan instrument u rukama specijalnih službi.
- Nekome to prosto u principu nije potrebno. Odnosno, neko jednostavno ne oseća potrebu za tim, više voli druženje uživo. Društvene mreže predstavljaju prilično specifičan oblik druženja i svaki čovek sam bira za sebe ono što mu je blisko, koje druženje želi.
Čovek koji nema nalog u društvenim mrežama nije normalan! Ovakvu izjavu je nedavno dao nemački psiholog Kristof Meler. Svoju hipotezu stručnjak gradi na primeru Andersa Brejvika i „strelca iz Kolorada“ Džejmsa Holmsa koji navodno nisu bili registrovani ni u jednom društvenom servisu. Po mišljenju Melera ako čovek nema profil na fejsbuku može se pretpostaviti da je asocijalan. Niklaj Tumanov je katogorično protiv takvog tumačenja.
- Shvatite da ako čovek ne učestvuje u ovom obliku druženja to ga ne čini automatski nenormalnim. Ako čovek nije u stanju da se druži sa živim ljudima i ako se sva njegova komunikacija odvija elektronski rekao bih da je to opasnije. Zato što je živu komunikaciju vrlo teško zameniti. Ona je neophodna čoveku, čovek je u svakom slučaju društveno biće, krajnje društveno.
Nikolaj Tumanov takođe ističe da su društvene mreže danas stihijska i globalna pojava i da se o posledicama učestvovanja u njima može suditi tek nakon 20-30 godina. Međutim, psiholog-suicidolog Marija Starkova još oštrije govori o Melerovim zaključcima.
- Smatram da je to potpuno neosnovano, nekako glupo, može se i tako reći. Mnogi moji poznanici, adekvatni ljudi, nemaju stranicu ni na „Fejsbuku“, ni u „Kontaktu“, ni u „Odnoklasniki“, nigde. I stariji su preko 30 godina. I to je normalno. To je svačija lična stvar.
Osim toga, poznati su slučajevi kad su društvene mreže aktivno koristile specijalne službe različitih država kako bi dobile podatke o građanima. Zato učestvovanju u državnim mrežama treba pristupati oprezno.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- internet
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















