Ekranoplani, na start!
U Jakutiji će se u maju ove godine, kako se očekuje, testirati nova amfibija „Burevesnik 24“, predstavnik porodice ekranoplana.
Za ispitivanje je zainteresovano ministarstvo transporta Jakutije. „Burevesnik“ će se testirati na reci Leni, na liniji dugoj 600 km od Jakutska do Olekminska. Pretpostavlja se da će ubuduće ove amfibije, koje su nešto između broda i aviona, u Jakutiji, na brzim putničkim linijama zameniti uobičajene rečne „Rakete“ i „Meteore“,
Ekranoplani i ekranoleti
Strogo govoreći, „Burevesnik“ pripada ekranoletima. Ovi leteći aparati, takođe, kao i ekranopalni, mogu da se kreću iznad površine, koristeći efekat ekrana. Ali, za razliku od klasičnih ekranoplana, oni mogu da se podižu i na više visine. Od ekranoleta se u različitim uslovima leta traže sasvim suprotni tehnički parametri. Za planiranje sa efektom ekrana se traži široko krilo posebnog profila i ravan široki trup, a za let – usko krilo i uski trup. Zato još niko nije uspeo da napravi mašinu koja leti isto kao dobar avion, a da ima i osobine ekranoplana.
Konstruktori „Burevesnika“ su pokušali da izglade ove suprotnosti i napravili su svoj aparat po biplanskoj šemi – efekat ekrana se obezbeđuje za račun širokog nižeg krila. Pretpostavlja se da će „Burevesnik“, zahvaljujući ovoj šemi, moći podjednako dobro da leti, kako iznad površine vode, tako i iznad zemlje.
Nada u uspeh?
Ekranoplani se projektuju praktično u svim vodećim aviacionim državama sveta već duže vreme, međutim, još nema stabilne i praktične upotrebe. Prilično ozbiljna ograničenja režima upotrebe i „strogoća“ upravljanja, za sada ne dozvoljavaju da ekranoplan postane sigurno transportno sredstvo. Umesto toga, ekranolet, teorijski bez glavnih mana ekranoplana, može postati perspektivniji objekat. Mada se upravljanje ovim aparatom ne može nazvati jednostavnim.
Do sada su svi radovi u ovoj oblasti ostajali na nivou gradnje eksperimentalnih primeraka ekranoplana i ekranoleta. Ako konstruktori „Burevesnika“ uspeju da naprave mašinu koja bi se proizvodila makar i u malim serijama, to će biti uspeh ravan prodoru Roberta Fultona, koji se smatra pronalazačem parobroda. Brodovi sa parnom mašinom su se pravili i do Fultona. Ali, baš njegov projekt je postao tražen zbog svojih karakteristika i celokupnog razvoja tehnologije koji je omogućio početak serijske proizvodnje, za to vreme, nove tehnike. Koliko će u tome uspeti konstruktori „Burevesnika“ pokazaće vreme.
Ilija Kramnik,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: de.wikipedia.org/Stefan Richter/ss-by-sa 2.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- tehnologija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















