Arktički savet: rezultati sastanka u Kiruni
Na stastanku ministara zemalja članica Arktičkog saveta u Kiruni rezimirani su rezultati dve godine predsedavanja Švedske u ovoj organizaciji.
Titulu predsedavajućeg preuzela je Kanada. Kako je rekao za Glas Rusije predstavnik RF u Arktičkom savetu, ambasador za specijalne misije Anton Vasiljev,
- U Kiruni je održan 8. maja ministarski sastanak Arktičkog saveta. On je završio prvi ciklus predsedavanja svih 8 država članica Saveta. To je bilo istaknuto usvajanjem zajedničke izjave Viđenje Arktika. U njoj su ministri pozitivno ocenili samu činjencu formiranja Arktičkog saveta i razvoj međunarodne saradnje na Arktiku za poslednjih 16 godina.
Bila je usvojena i takozvana Kirunska deklaracija. U njoj su rezimirani rezultati dvogodišnjeg predsedavanja Švedske i označeni u glavnim crtama pravci rada za predsetojeće godine pod predsedavanjem Kanade. Među glavnim uspesima u protekle dve godine istaknuto je potpisivanje dva pravno obavezujuća panakrtička dokumenta. Jedan od njih je Sporazum o saradnji u oblasti spremnosti i reagovanja na zagađenje arktičkog mora naftom, koji je bio potpisan upravo u Kiruni. A 2011. godine u Nuku zemlje članice Arktičkog saveta potpisale su Sporazum o saradnji u oblasti vazduhoplovnog i pomorskog spasavanja. U Kiruni je bio utvrđen i Stalni sekretarijat Arktičkog saveta, koji će raditi u Tromsu.
Anton Vasiljev posebno je istakao planove saradnje za budućnost označene u Kiruni. Kao glavni pravac navedena je veća pažnja prema razvoju direktnih veza severnih regiona svih arktičkih država i prema ljudima koji žive i rade iza Severnog polarnika, uključujući starosedelačke narode Severa. Takođe će se razvijati oni pravci saradnje koji su već dokazali svoju aktuelnost. To je u prvom redu osiguranje tehnologije bezbednosti, zaštita životne sredine, uništavanje postojećih tehnogenih zagađenja.
Usvojen je i program naučnih istraživanja. Između ostalog proučavaće se tendendcija promene biodiverziteta na Arktiku. Na primer, malo se zna da je u toku povećanje kiselosti Severnog Ledenog okeana. Ispostavlja se da ugljen-dioksid koji se izdvaja pod uticajem ljudske delatnosti, iz atmosfere dospeva u vodu, čineći je kiselijom. To izaziva razaranje kalcija od kojih se sastoji kičmeni stub svih živih organizama na rktiku. Na kraju je pod znakom pitanja sav život u Arktiku!
Razmatrani su i drugi problemi. Na primer, bilo je reči o ozbiljnim preporukama svima koji žive na Severu: kategorički se ne preporučuje sunčanje u aprilu i maju, pošto se zbog klimatskih promena ozonski omotač istanjio i mogu da se pojave ozbiljne kožne bolesti.
Arktičke države ozbiljno i zajednički rade na tim problemima. Mnogo je ideja i želja bilo sugerisano narednom predsedavajućem Arktičkog saveta – Kanadi.
Irina Gardenina,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















