Evropa i Rusija: postoji li među njima granica?
Na svečanom zasedanju povodom 20-godišnjice Nemačko-Ruskog foruma u Berlinu, ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov je ponovo skrenuo pažnju međunarodne javnosti za problem postojanja linija podele na kontinentu.
Sporovi o istočnim granicama Evrope nisu novi. Drevnogrčki mislioci bi voleli da ih provedu po istočnim granicama svoje države. U 20. veku, posebno posle Drugog svetskog rata, Evropa je neočekivano počela da se sužava. To je postalo direktna posledica hladnog rata koji se vodio na njenom prostoru – kada je Zapad identifikovao Evropu samo sa svojim vojno-političkim strukturama na čelu sa NATO-om. Na kraju, kako primećuje poznati britanski publicista i pisac Frenk Džejkobs, čitav Sovjetski Savez, između ostalog Viljnus, Riga i ostali gradovi koji danas ulaze u sastav EU, bili su potpuno isključeni iz Evrope.
Jasno je da danas za slične sheme ne treba više da bude mesta. Tim pre što sa ekonomske tačke gledišta EU i Rusija su postali važni trgovinsko-ekonomski parnteri. Ipak granica Evrope i dalje se često određuje ne geografski, već geopolitički, sa dvostrukim standardima.
Rusija je još pre nekoliko godina istakla ideju da se sklopi novi sporazum o evropskoj bezbednosti, po kojem bi mogle da se pridruže na ravnopravnoj osnovi zemlje koje nisu članice EU i NATO-a. Ipak naši partneri za sada ne žure da se realno kreću u tom pravcu – istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja za evropsku bezbednost Evropskog instituta RAN Dmitrij Danilov:
- Prošlo je već dosta vremena od kada je bila pokrenuta ideja Sporazuma o evropskoj bezbednsoti. Posle toga projekat sporazuma je bio objavljen i sada bi trebalo prevesti razmatranje ovog sporazuma u oblast političkih konsultacija. U toj situaciji vrlo teško bi bilo očekivati od onih zemalja koje ipak u svesnoj perspektivi žele da budu članice NATO-a i EU previše aktivnu podršku ruskih ideja dok same zemlje članice EU i NATO-a ne budu podržavale ruske predloge.
Odgovor na pitanje o uzrocima novih „geografskih otkrića“ Zapada daje sledeća formula koju je izneo analitičar hongkonškog lista Azija Tajms Pepe Eskobar. Po njegovim rečima, skoro svi savremeni geopolitički događaji vezani su za energetiku. U praksi za Brisel to znači sledeće: Evropa su potrošači ruskih energenata. A Rusija je nešto poput kolonijalnih nalazišta koja leže van granica evropskog civilizacionog prostora.
Treba reći da SAD, za razuliku od EU, u geografskim pitanjima postupaju mnogo jednostavnije. Po priznanju jednog od arhitekata savremene geopolitike Zbignjeva Bžezinskog, američki vojni legioni sigurno su se utvrdili na zapadnim i istočnim granicama Evroazije. Šta više, američki vazali i zavine države, od kojih pojedine teže uspostavljanju još stabilnijih zvaničnih veza sa Vašingtonom, rasprostiru se po čitavom Evroazijskom kontinentu. Evropljanima je pokazano njihovo mesto jasno i otvoreno. A EU se i dalje zabavlja istiskivanjem Rusije iz Evrope.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- EU
- Lavrov
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















