Rasprava u austrijskom parlamentu: Srbi neće BHS, hoće ćirilicu
U diskusiju o izmjeni nastave na bosansko-hrvatsko-srbskom (BHS) jeziku u austrijskim školama, predsjednik grupe prijateljstva Austrija-Srbija i poslanik Socijaldemokratske partije Austrije (SPO) Johan Majer uputio je ministarki obrazovanja, umjetnosti i kulture Klaudiji Šmit parlamentarni upit na temu srbskog jezika.
On je, u svom upitu, koji je podnio pred kraj redovnog zasijedanja parlamenta u petak, naveo da je, za dobru integraciju, pored znanja jezika zemlje domaćina, važno znanje sopstvenog maternjeg jezika u riječi i pismu, a kod srbskog jezika je, prema ocjeni lingvista, važno učenje ćirilice u okviru nastave. Time, kako je podvukao Majer, se čuva kulturni identitet.
S tim u vezi je poslanik SPO zatražio od Ministarstva odgovor na pitanja vezanih za protekle dvije školske godine, između ostalog o broju i neophodnom obrazovanju nastavnika koji predaju srbski jezik.
Takođe on želi da zna koliko je djece u prošloj školskoj godini pohađalo nastavu na srbskom jeziku, i koliko ih je učilo ćirilicu, u koliko osnovnih škola je protekle školske godine predavan srbski jezik, koliko sati, i da li su učili ćirilično pismo.
Majera je takođe interesovalo koliko đaka je pohađalo srbski jezik u okviru redovne nastave, i koliko izvan redovnog nastavnog programa.
Odgovor na parlamentarni upit ministarka je dužna da da, kako to nalaže procedura, dostavi najkasnije do 5. septembra.
Savez Srba u Austriji i Zajednica srbskih klubova u Beču pojačali su svoje aktivnosti na polju uvjeravanja austrijskih vlasti da je potrebno da se uvede nastava na srbskom jeziku za đake srbskog porijekla, umjesto dosadašnje nastave na vještačkom BHS jeziku.
Naime, u školama širom Austrije đacima porijekla sa prostora bivše Jugoslavije pomaže se, u okviru nastave, savladavanje gradiva na BHS jeziku.
Srbska udruženja smatraju da Srbi, pošto su, posle Nijemaca, najveća strana zajednica u Austriji, treba da dobiju pravo da njihova djeca uče srbski jezik.
Nakon prijema Hrvatske u EU hrvatski je postao zvaničan jezik Unije, te će i Austrija morati da se prilagodi tome, tako da će zasigurno u narednoj školskoj godini biti još intenzivnija diskusija o nastavi na BHS, odnosno razdvajanja jezika sa prostora bivše Jugoslavije.
- Izvor
- Frontal.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















