Odustajanje od protekcionizma nemoguće
Tema protekcionizma u trgovini će biti jedna od ključnih na samitu lidera G-20 koji će proteći 5.i 6. septembra u Sankt-Peterburgu. ovo je izjavila načelnik ekspertske uprave predsednika Rusije Ksenija Judajeva. Eksperti odobravaju takav dnevni red samita, mada sumnjaju u efikasnost bilo kakvih odluka.
2013. godine istče rok dva ugovora o zabrani protekcionizma u trgovini: odluke lidera G-20, usvojene 2010. godine u Torontu i odluke samita ATES 2010. godine u Iokogami. Ne čudi što lideri G-20 žele da razmotre šta da rade dalje, istakao je glavni ekonomista investicione kompanije Trojka Dijalog Jevgenij Gavrilenkov.
- Lideri su se dogovorili da ne premašuju trgovinske barijere, da ne uvode nova ograničenja i specijalne mere za stimulisanje sopstvenog izvoza različitim metodama. To je bilo u aktunom postrkiznom periodu i bila je doneta odluka da se poštuje sporazum do kraja 2013. godine. Sada se on završava i kao što vidimo, krizne pojave u ekonomiji za sada nisu nestale, mnoge zemlje i dalje ne pokazuju ekonomski napredak. I sasvim prirodno pojavljuje se želja da se nastavi ova linija.
Klasični pravolinijski protekcionizam poput kontinentalne blokade Engleske za vreme Napoleonovih ratova ili Bostnoskog ispijanja čaja, kada su američki kolonisti ustali protiv engleskog protekcionizma u trgovini čajem, odavno je stvar prošlosti. Deo istorije postaju i tarifni ratovi, na primer automobilska konfrontacija Kine i SAD, koje su pomoću carinskih taksi branile svoja tržišta od konkurencije. Sada su metodi mnogo finiji, a retorika veštija. Na samitu G-20 sve zemlje će najverovatnije izjaviti da podržavaju zabranu protekcionizma, a zatim će naći načine da ih zaobiđu, predviđa zamenik direktora Centra za međunarodna istraživanja Moskovske škole biznisa Viktorija Perska. Po njenom mišljenju, ništa drugo ne preostaje. Protekcionizam zahteva i savremena postkrizna ekonomija, a javno odustajanje od nje – diplomatija:
- Razvija se nacionalni realni sektor, nacionalna realna proizvodnja, a segment usluga pada. I one zemlje koje shvataju neophodnost izbalansirane i strukturne nacioanlne ekonomije, one će stvarati mere pomoći nacionalnom proizvođaču. Ovde nije obavezno uvoditi carinske takse, ovde može da se iskoristi sistem tehničkih standarda, i samim tim da se postavi uslov da svi potencijalni izvoznici treba da odgovaraju tom nivou.
Mada zemlje odavno koriste ove metode da zaštite svoje tržište od konkurentnog uvoza. To ne rade uvek tako da liči na istinu, podsetio je vodeći naučni saradnik Instituta za trgovinsku politiku NIU VŠE Aleksej Portanski.
- Protekcionistička mera se pojavila čak unutar EU, tačnije Carinskog saveza, čega u principu ne treba da bude. Ali to se desilo. Francuska je zabranila uvoz nekih novih modela mercedesa iz Nemačke. Ona je našla formalni izgovor: tobože Nemci ne koriste reagent za automobilsku klimu koja je dopuštena od strane Evropske komisije. I pod tim izgovorom su zabranili uvoz partije mercedesa u zemlju.
Drugi primeri savremenih trgovinskih konfrontacija: patentni sporovi između kompanija Epl i Samsung, zbog kojih u SAD može da prestane prodaja nekih južnokorejskih smartfona i tableta. Ili konflikt Kine i EU koji može da bude uzrok nestanka sa evropskih tržitša jeftinih solarnih baterija, a iz kineskih prodavnica francuskih i italijanskih vina. Očigledno da gubitnici u svim trgovinskim ratovima postaju samo kupci, dodaju eksperti. KOmpanije koje nemaju mogućnosti da izvoze robu u pojedine zemlje trpe gubitke u kratkoročnoj perspektivi, ali na kraju nalaze druga tržišta. A kupci se lišavaju slobode izbora.
Anastasija Perškina, Tatjana Volik,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- finansije
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















