Početna stranica > Novosti

EU gubi milijarde na poreskim mahinacijama

EU gubi milijarde na poreskim mahinacijama
27.09.2013. god.


Evropska Unija gubi ogromna finansijska sredstva zbog poreskih manipulacija. Prema procenama Evropske komisije zbog kršenja pravila plaćanja, utaje PDV-a i poreske optimizacije EU je 2011. godine ostala bez 1,5% BDP-a, što iznosi skoro 200 milijardi evra. Prema mišljenju revizora, zemlje članice treba oštrije da reaguju na takve prekršaje, kao i da pojednostave poreske sisteme, kako bi ih učinile što transparentnijim.

Istraživanje je sprovedeno u 26 evropskih zemalja. Rezultati su frapantni. Eksperti konstatuju da ako bi se vratilo ono što je izgubljeno u poreskim mahinacijama, bilo bi moguće rešiti sve finansijske probleme Grčke, Portugalije i Irske zajedno.

Džinovski manjak nastao je ne samo u krivičnim radnjama, nego su korišćeni i sasvim legalni načini smanjenja poreza. Tu treba dodati i gubitke povezane sa stečajem evropskih kompanija, kašnjenja u plaćanju i greške u završnom računu. Evo mišljenja Mihaila Krilova, direktora analitičkog odeljenja United Traders-a.

- U najskorije vreme doći će do velikih razotkrivanja. U Evropi se sada primećuje tendencija vraćanja neostvarenog poreza, fokusirana ne samo na zakonsku osnovu tog povraćaja, nego i na potrebe budžeta zemalja, koje pokazuju manjak sredstava. Kada govorimo o povraćaju poreza u EU, to je političko pitanje.

Svaka zemlja u EU sama određuje stopu PDV-a. Postoji samo minimalni prag osnovne stope, koji nije manji od 15%. Ekonomska kriza naterala je evropske zemlje da povećaju PDV. Ako je 2009. godine prosečna stopa poreza na dobit bila na nivou od 20%, ona je 2012. godine porasla na nešto više od 21%. Tako je finansijski nestabilna Grčka povećala stopu čak za 4%, na 23%. Ali značajnijeg povećanja prihoda od PDV-a nije bilo. Direktor analitičkog odeljenja kompanije Alpari Aleksandar Razuvajev tvrdi da je evropskim zemljama potreban jedinstveni poreski sistem.

- Kao u svakoj ekonomiji, potrebno je transparentnije zakonodavstvo. To se posebno odnosi na zemlje na jugu Evrope. Mnogo je zemalja, a privreda je praktično jedna, odnosno postoji izvesna konfuzija. Kada ne bi postojala samo jedinstvena Centralna banka, nego i jedinstveno ministarstvo finansija, situacija bi bila bolja. Ako svuda budu važila jedinstvena fiskalna pravila igre, sve će biti dobro.

Evropske zemlje najskuplje košta odlazak kompanija u takozvane poreske rajeve – ofšor zone. Ekonomija EU zbog njih godišnje gubi jedan trilion evra, što odgovara sedmogodišnjem budžetu cele Evrope. Sloboda kretanja kapitala unutar EU išla je u prilog kompanijama neplatišama, naglašava Mihail Krilov.

- Evropske kompanije, kao i druge, izbegavaju plaćanje poreza putem mreže ofšor firmi. One prenose prihod u drugu zemlju, kako bi izbegle plaaćnje poreza. Sasvim je dobro poznata činjenica da mnogi koriste Holandiju, kao sigurnu luku da iznesu sredstva na koja bi morali da plate porez. Najpopularnija ofšor zona među evropskim kompanijama i dalje je Malta. Kao ofšor zone koriste se praktično i sve ostrvske zemlje, koje imaju poreske olakšice.

Evropska preduzeća, kao i druge, izbegavaju plaćanje poreza putem mreže ofšor firmi. Oni prebacuju prihod u drugu zemlju, kako bi se izbeglo plaćanje poreza. Dovoljno dobro je poznata činjenica da mnogi koriste Holandiju kao sigurnu luku za prenos sredstva, na koja bi trebalo platiti porez. Najpopularnija ofšor zona među evropskim kompanijama i dalje ostaje Malta. Kao ofšor zone koriste se i skoro sve ostrvske zemlje, koje imaju poreske olakšice.


EU za sada samo započinje borbu sa „manjkom“. Evropa mora da pojednostavi poreske sisteme i bilans, što će ih učiniti transparentnijim. Evropska komisija će do kraja septembra predstaviti projekat jedinstvene evropske deklaracije PDV-a u kome će biti postavljeni oštriji poreski zahtevi za sve zemlje EU. EU bi mogla od 2015. godine da stvori jedinstveni sistema prikupljanja poreza na dodatu vrednost, počevši sa oporezivanjem u sektoru telekominikacija. EU za sada ne žuri da se bori sa ofšor zonama: nema jedinstvenog mišljenja kako to što efikasnije uraditi, kako se ne bi gubilo još više poreskih prihoda.

Tatjana Golovanova,


  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...


Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...

Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...


  Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...

Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA