SAD u očekivanju bankrotstva: apokalipsa ili bura u čaši vode?
Zlato raste u ceni, tržišta fondova padaju. Nervoza investitora je jasna: svi se plaše da Kongres SAD neće uspeti na vreme da poveća prag državnog duga. Ako sudbonosna odluka ne bude doneta do 17. oktobra, najveća svetska privreda može da proglasi neviđeno bankrotstvo.
Američki kongresmeni još uvek se nisu dogovorili ni o gornjoj granici, ni o finansiranju državnih ustanova, zatvorenih skoro nedelju dana. Ipak predsednik predtavničkog doma kongresa Džon Bejner obećao je kolegama da neće dopustiti bankrotstvo SAD, čak ako zakon o povećanju državnog duga ne dobije podršku većine republikanaca. Kako on planira to da uradi, ne saopštava se. Zato je poznato da je predednik Obama zbog situacije oko budžeta otkazao put na samit ATES u Indoneziji i posetu Bruneju.
Banrkotstvo koje preti SAD, kako tvrde neki ekonomisti, prevazići će krizu iz 2008. godine, dovesti do recesije, najgore od doba Velike depresije i predodrediti svetsku katastrofu decenijama unapred. Mada najverovatnije do apokaliptičnog scenarija po svetsku ekonomiju neće doći, smatra analitičar investicionog holdinga FINAM Anton Soroko.
- Pitanje bankrotstva porističe iz pitanja o povećanju granice državnog duga SAD. Ovu granicu država je podizala već više puta. I mi smo već videli oštre debate, zato što američki političari koriste ovo pitanje kako bi progurali potrebne promene. Ne bih sada razmatrao mogućnost bankrostva. Najveovatnije putem uzajamnih ustupaka stranke će doći do sporazuma, granica će biti podignuta.
Ipak opasnost za sada nije likvidirana. Glavna tačka cenjkanja o kojem govori ekspert je poznata: republikanci traže da predsednik odustane od reforme zdravstva, inače će oni osigurati banrkotstvo. I tu je američki lider postao taoc linije unutrašnje politike koju je odabrao. Nisu uzalud neki politikolozi nazivali Obamu američki Gorbačov. Takvo poređenje se čulo kada je prvi tamnoputi predsednik SAD tek došao na vlast. Sa još većim uverenjem ponavljane su ove reči u vreme druge Obamine izborne kampanje. Sada će se pristalice takve analogije uveriti očigledno u njenu istinitost konačno. Obojica lidra svetskih imperija su došla na vlast kao reformatori, kada su njihove zemlje bile nepopularne u inostranstvu. Obojica su bila primorana da se obraćaju dvema publikama: sunarodnicima koji čekaju poboljšanje sistema i strancima uvernim da je koren zla u samom sistemu. Obama je kao i Gorbačov odabrao spoljnu politiku – bez posebnog uspeha, između ostalog.
I još oba naša junaka su dobitnici Nobelove nagrade za mir. Samo Mihail Sergejevič je dobio Nobelovu nagradu posle raspada svoje imeprije. A Obama je već dobitnik, a njegova imperija se za sada stabilno drži na površini.
Igor Silecki,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















