Sopstvene Nindže za Evropu?
Komesar EU za pitanja pravosuđa Vivijan Reding ovih dana je dala intervju grčkom listu Naftemporiki. Najveće interesovanje komentatora i eksperata evropskih medija izazvala je izjava Reding o tome da efikasan odgovor na otkrivene činjenice elektronske špijunaže američkih specijalnih službi protiv političkih lidera i običnih građana evropskih država može da bude formiranje sopstvene obaveštajne službe u okviru EU – slične Ciji ili ANB.
Tako Internet-portal EUobserver citira između ostalog reči Vivijan Reding: To što nam je sada potrebno jeste jačanje pozicija Evrope na datom polju, kako bi se izjednačio naš položaj sa položajem američkih partnera. Samo u takvom slučaju, rezimirala je gospođa komesar, moći će da se govori sa SAD jedinstvenim jakim glasom.
Američkoj Agenciji za nacionalnu bezbednost, smatra Vivijan Reding, potrebna je protivteža u obliku sopstvene evropske obaveštajne službe, koja može da bude formirana do 2020. godine. Pri tome, Internet-portal podvlači da je ona izrazila samo lično mišljenje, ali takođe podseća da su prvi put ideju sopstvene obaveštajne službe EU formulisale još 2004. godine Austrija i Belgija. Povod je bilo dizanje u vazduh voza u Madridu, zbog čega je poginulo 200 osoba. Tada su Velika Britanija, Nemačka i Francuska ignorisale dati poziv. U julu ove godine Služba spoljnog delovanja je dala detaljnije izlaganje projekta formiranja evorpske obaveštajne i bezbednosne službe. U njenom raspolaganju treba da budu bespilotne letelice, avijacija, čak i sateltiti za praćenje. I mada ideju podržavaju Nemačka, Francuska, Španija, Italija i Poljska, većina eksperata smatra projekat nerealnim – i iz ekonomskih razloga, i zbog neslaganja među partenrima. Skeptično je raspoložen i glavni urednik lista Nacionalna odbrana Igor Korotčenko.
- Svaka obaveštajna služba treba da ima agenturu, sredstva za elektornsko presretanje. I očigledno je da će date funkcije vršiti ipak nacionalne obaveštajne službe zemalja članica EU. Najverovatnije nova obaveštajna struktura, ako bude formirana, baviće se čisto analitičkim zadacima, prognoziranjem, a ne realnim operativnim radom.
Nemački politikolog Mihael Verc iz Centra za američki progres u Vašingtonu smatra da pre nego što se započne takmičenje u sakupljanju obaveštajnih podataka, treba razmisliti o suštinskijim problemima.
- Ova diskusija je, naravno, široka, svako može da razmatra svaku glupost, rekao je Verc u radijskom intervjuu. Ali mislim da je bitnije pitanje, nezavisno od pravednosti kritike onog što se u Vašingtonu izmaklo kontroli, sastoji u sledećem: u kom svetu želimo da živimo danas, početkom 21. veka?
Ali da li će se čuti ovo pitanje na samitu EU u decembru, gde će biti reči o odbrambenoj politici jedinstvene Evrope, teško je reći.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/TyMotion/ss-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















