Japan poseduje potencijal za proizvodnju nuklearnog oružja?
U vezi sa predstojećim izborima za gradonačelnika Tokija, opet je postala aktuelna tema nuklearne energetike. Neki kandidati idu na izbore s parolom totalnog odustajanja od nuklearne enrgetike. O mogućnostima razmatranja ovog pitanja je govorio i premijer Šinzo Abe, koji je pre uvek istupao za vraćanje korišćenju NE.
Ideja napuštanja nuklearne energetike je popularna u Japanu i na njoj se sada može zaraditi politički kapital. Međutim, realno napuštanje NE neće biti tako jednostavno. Ne radi se samo o energetici, smatra ruski stručnjak za Istok, profesor MGIMO Dmitrij Streljcov:
- Nuklearna energetika u Japanu se ne može razmatrati samo u kontekstu njenog mirnog korišćenja kao energije. To je u neku ruku vojno-tehnički potencijal, mada političko rukovodstvo o tome ne govori. Japan nije slučajno izabrao put razvoja nuklearne energetike na bazi mešanog goriva, jer se u toku njegovog korišćenja dobija određena količina materijala cepanjem – a oni se mogu koristiti u proizvodnji nuklearnog oružja.
2011. godine Japanci nisu pustili strane likvidatore na NE „Fukusima-1“. Takva pozicija je začudila eksperte i izazvala različite verzije, među kojima je i ova: strance nisu pustili na „Fukusimu-1“, jer su tamo mogle biti rezerve plutonijuma, koji može lako postati oružani. Ova verzija ne izgleda neverovatno, ako se, na primer, setimo publikacije u novinama „Iomiuri“ od 6. juna 2002. godine. U njoj se citira izjava tadašnjeg gradonačelnika Tokija Sintaro Isihari o tome da „Japan ima nuklearno oružje“. Ta beleška je sklonjena sa sajta novina, ali ju je sačuvao bloger:
https://www.asyura2.com/2002/war12/msg/788.html, Evo i teksta beleške:
- Gradonačelnik glavnog grada Isihara je ohrabrio sekretara vlade.
6. juna 2002. godine je postalo poznato da je gubernator Tokija Sintaro Isihara u telefonskom razgovoru podržao sekretara vlade Fukudu po pitanju „tri ne nuklearna principa“.
Prema ovom izvoru, u toku telefonskog razgovora gradonačelnik Isihara je podvukao da „će Japan imati nuklearno oružje“ i predao sekretaru Fuduku materijale vezane za posedovanje nuklearnog oružja u Japanu. 6. juni 2002. godine 12:24.
Vlada Japana je počela ozbiljno da razmatra pitanje proizvodnje vlastitog nuklearnog oružja kada je Kina 1964. godine izvela svoju prvu nuklearnu probu, podseća Streljcov. Da borba povodom ovog pitanja nije šala, potvrđuje i činjenica da je Japan među poslednjim od velikih država ratifikovao sporazum o neširenju nuklearnog oružja – tek 1976. godine.
Dmitrij Streljcov, bez obzira na sve to, poziva da se previše ne veruje verziji o postojanju plutonijuma za oružje na „Fukušimi“:
- U Japanu je prilično jako građansko društvo, postoji mnogo oblika kontrole i, bez obzira na svu tajnost, teško je sakriti takvu informaciju. Zato je teško poverovati da se japanska vlada odlučila na akumulaciju plutonijuma za oružje.
Međutim, istovremeno je i očigledno da Japan poseduje svoje fisione materijale, tehnologiju i potencijal za proizvodnju nuklearnog oružja. I vlada će ga održavati u radnom stanju u svakom slučaju i bez obzira da li će se sačuvati nuklearna energetika ili ne, kako bi bila mogućnost brzog prelaska s jedne orjentacije na drugu u kritičnim situacijama.
U Japanu postoje jake političke snage, koje se bore za zvanično napuštanje tri ne nuklearna principa: ne posedovati, ne proizvoditi i ne uvoziti na svoju teritoriju nuklearno oružje. Međutim, Dmitrij Streljcov ne veruje da će Japan krenuti tim putem:
- Japanci se negativno odnose prema nuklearnom oružju i neće ovde biti nekih radikalnih promena, jer Japanci dobro shvataju da posedovanje nuklearnog oružja ne daje nikakve garancije bezbednosti.
Zato, smatra ruski stručnjak, računajući čak i na sve geopolitičke promene, uključujući i naglo zaoštravanje odnosa sa Kinom, u Japanu u skoroj budućnosti na dnevnom redu neće biti pitanje posedovanja nuklearnog oružja.
Irina Ivanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















