Vojna razonoda EU
Tokom poslednjih godina, Brisel je na račune nekoliko evropskih kompanija koje se bave proizvodnjom oružja uplatio novac u istraživačke svrhe- tvrdi se u izveštaju britanske nevladine organizacije (NVO) „ Statewatch ”, čije se sedište nalazi u Londonu.
Ukupno, govori se u izveštaju organizacije „ Statewatch ”, iz briselkih fondova na račune odbramebnog sektora otišlo je 315 miliona evra u „istraživačke svrhe“. Otprilike 120 miliona evra od ove sume je otišlo na finansiranje upravo vojnih projekata. Prema odredbama aktuelnog evropskog programa naučnih istraživanja i inovacija « Horizon - 2020", sredstva izdvojena za realizaciju, ne mogu se koristiti u vojne svrhe.
Među glavnim korisnicima novčanih sredstava iz Brisela su najpre giganti vojne industrije kao što su Thales, Selex, EADS i Sagem . Pri tome, kako se posebno podvlači u dokumentu britanskih boraca za ljudska prava, više od polovine novca koje je upućeno ovim vojnim firmama otišlo je u ime razrade projekata bezpilotnih letelica. Trenutno iz fondova EU, prema izveštaju NVO „ Statewatch ”, finansiraju se takvi projekti kao što je „Talos“ za nadgledanje kopnenih granica, „Persej“ za kopnene i morske, kao i „Sibila“ samo za morske. Razrada ovih dronova se odvija u francuskim odbrambenim koncernima kao što su Dassault, Aviation i Thales . A projketu Talos za koji je iz sredstava EU izdvojeno 13 miliona evra, priključen je i koncern iz Izraela koji se bavi proizvodnjom vojnih dronova.
Osim svega navedenog, u novembru minule godine 7 država EU- Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Španija i Poljska su formirale „klub“ sa ciljem stvaranja programa za Evropsku agenciju za odbranu.
Iako u Evropskoj komisiji kategorički odbijaju optužbe da se bave vojnim istraživanjima, londosnki borci za građanske slobode govore o ovoj gotovo neskrivenoj tendenciji EU ka „militarizaciji“. Da ostavimo u zagradama afričke pohode Francuske, razgovore Berlina o novim inostranim misijama Bundesvera, koje ne isključuju možda baš tu Afriku... Istina, govoriti o potpunom jednistvu u Evropi ovim povodom, ovde, ipak ne bi trebalo jer je prisutna potpuna neopredeljenost, smatra šef odeljenja evropske bezbednosti Instituta Evrope Dmitrij Danilov:
- EU, sa jedne strane, ne može da ne deluje- imajući u vidu svoju političku odgovornost i angažman. A sa druge strane, u čitavom nizu slučajeva ne može da deluje efikasno. Unutar EU kao i do sada postoje različite tačke gledišta u odnosu na to u kom pravcu bi trebalo delovati.
Kao što vidimo, broj pitanja raste. A tim pitanjima možemo dodati još jedno - kome i za šta su neophodne bespilotne letelice u Evropi?
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















