Elektronska zavesa Angele Merkel
19. februara u Parizu će biti održano 16. po redu zajedničko zasedanje nemačko-francuskog kabineta ministara. U okviru susreta kancelar Angela Merkel računa da sa francuskim liderom Fransoom Olandom razmeni svoje nove ideje o evropskom Internetu, iznete preko vikenda za vreme redovnog nedeljnog obraćanja građanima.
Ideja nemačkog kancelara da se Evropa pokrije svojevrsnom elektronskom zavesom od sveprisutne radoznalosti američkih i svih ostalih specijalnih službi izazvala je u evropskim medijima veliko interesovanje. Ovih dana ima više nego dovoljno komentara tim povodom. Eksperti i novinari već na sav glas razmatraju praktične aspekte realizacije sličnog projekta. Predlog Merkel da se osigura pouzdanija zaštita ličnih podataka evropljana od elektronske špijunaže od strane SAD ni kod koga u principu ne izaziva primedbe. Njega, na primer, smatra potpuno svrsishodnim rukovodilac Nemačkog nezavisnog centra za zaštitu podataka sa štabom u Kilu doktor Tilo Vajhert.
- Sa tačke gledišta suprotstavljanja špijunaži od strane ANB u sferi evropskih komunikacija to je po meni razumna mera. Problem sa kršenjem normi zaštite personalnih podataka u SAD imali su svi evropski partneri. Njih imaju sve zemlje članice EU. Ali o nekakvoj gvozdenoj ili elektronskoj zavesi ne treba govoriti. Reč je ne o izolaciji, već o osiguranju bezbednsti sopstvenog sistema komunikacije.
Istina, ne prihvataju svi ideju evropske mreže jednoznačno, ističući izvesnu dvoličnost iste te Nemačke. Tako Angela Merkel izjavljuje da usvajanje obnovljene direktive Evropske komisije o zaštiti podataka napreduje sporo zato što u nekim zemljama standardi nisu tako strogi kao u Nemačkoj. A Berlin je tobože protiv njihovog ublažavanja. Brisel međutim smatra da upravo Nemačka koči pregovore, pošto bi htela da izvede određene službe van važenja novog evropskog zakonodavstva o sakupljanju, čuvanju i predaji ličnih podataka građana.
A za sada eksperti pokušavaju da shvate šta je u stvari imala u vidu gospođa Merkel. Jer ona je rekla da se formira upravo evropska komunikaciona mreža, a ne da se usavrši postojeća. Istina, u realnost toga da će evropljani napraviti sopstveni Internet ipak ne veruju. Kao ni zamenik direktora Instituta za političku i vojnu analizu Aleksandar Hramčihin.
- Ispada da se predlaže da se napravi još jedan Internet. Sumnjam da je to moguće. To je složeno i tehnički, i politički. Jer upravo u Evropi najviše vole da govore o slobodi Interneta. A oni tu sami daju povod drugim zemljama da se tako reći osamostaljuju unutar Interneta. Osim toga, zavisnost Evrope od Amerike vrlo je velika – pre svega rekao bih u psihološkom planu. zato će se nastaviti saradnja specijalnih službi, pri tome sve informacije će se sve jedno prenositi Amerikancima.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »















