U Moskvi će se u avgustu razmatrati budućnost nauke o kosmosu
Početkom avgusta Moskva će postati nezvanična prestonica kosmičke nauke: Moskovski državni univerzitet «Lomonosov» zajedno s Ruskom akademijom nauka i uz podršku Federalne kosmičke agencije održava 40. Naučnu skupštinu Međunarodnog komiteta za kosmička istraživanja Međunarodnog saveta naučnih saveza (KOSPAR). To je jedan od najvećih susreta naučnika koji se redovno održava u zemljama-članicama KOSPAR. Vlada Rusije je 4. marta odobrila sastav Nacionalno-organizacionog komiteta Skupštine na čijem čelu je zamenik predsednika Vlade Arkadij Dvrokovič.
Skupština KOSPAR je za naučnu zajednicu jedna od najvažnijihkonferencija koja se u lični kalendar upisuje nekoliko godina unapred. Broj učesnika iznosi nekoliko hiljada, a teme referata se tiču svih oblasti kosmičke nauke: od planova budućih misija do teoretskih radova.
Naučna skupština KOSPAR po drugi put dolazi u Rusiju. Prvi put se to desilo 1970. godine, kad je domaćin naučnika bio sovjetski grad Lenjingrad. To je prilično zanimljiva činjenica ako se zna da su naučnici SSSR, prve zemlje koja je poletela u kosmos, bili jedni od glavnih inicijatora osnivanja Međunarodnog komiteta za kosmička istraživanja pri Međunarodnom savetu naučnih saveza (sad je Međunarodni savet za nauku, ICSU – COSPAR. On je osnovan već 1958. godine, posle kongresa ISCU u Londonu i lansiranja prvog satelita, a prvi naučni simpozijum je održan u Nici 1960. godine. Predstavnik SSSR u KOSPAR je od momenta njegovog osnivanja bio akademik Anatolij Blagonravov (od 1959. godine – potpredsednik Komiteta) – jedan od prvih kosmičkih eksperimentatora. Zajedno sa Sergejom Koroljovom i Valerijem Jazdovskim on je rukovodio eksperimentom na sasvim novoj raketi R-1 od 1951. godine, sedam godina pre lansiranja novog satelita.
Danas u sastav KOSPAR ulaze predstavnici kosmičkih organizacija iz 46 zemalja i 13 međunarodnih naučnih saveza. Rad Komiteta se odvija u osam naučnih komisija i jedanaest stručnih grupa podeljenih po pravcima kosmičke nauke. To je savetodavni organ: osnovna funkcija KOSPAR je da daje preporuke za dalji razvoj kosmičkih istraživanja, a sami programi se formiraju već u nacionalnim organizacijama. Ali, to ne znači da odluke Komiteta nemaju nikakvog uticaja. Tako je u projektu Fobos-Grunt veliki značaj imao rad stručne grupe za planetarnu zaštitu, koja se bavi pitanjima planetarnog karantina. Pošto je u toku projekta planirano da se na Zemlju vrati materija Fobosa, bio je potreban prilično visok stepen čistoće aparata kako se tuđi život ne bi uneo na drugo nebesko telo. Preporuke koje je dala ova grupa GOSPAR veoma su pomogle učesnicima u pripremi projekta.
Druga važna uloga KOSPAR je politička. Ovaj Komitet koji je osnovan u jeku hladnog rata bio je jedna od dodirnih tačaka među državama iz različitih tabora. Ma koliko beznačajne izgledale ove veze one su takođe odigrale svoju ulogu u normalizaciji međunarodne situacije.
I ova Skupština, koja se nakon 44 godine vratila u Rusiju, odvija se na fonu vrlo napete međunarodne situacije. Već se čuju pitanja da li će konferencija uopšte biti održana: značajan deo njenih učesnika dolazi iz Evrope i SAD. Ali se drugi znaci da KOSPAR može da se ne održi zasad ne zapažaju. Najverovatnije je suprotno, šef NASA Čarls Bolden je nedavno izjavio da u saradnji s Rusijom, između ostalog, u vezi s Međunarodnom kosmičkom stanicom, zasad nema nikakvih izmena. Naravno, kad se događaji razvijaju vrtoglavom brzinom za pet meseci koliko je ostalo do Skupštine, mnogo toga može da se desi. Ali želimo da verujemo da će naučne veze biti prilično čvrste.
Olga Zakutnjaja,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/European Space Agency & NASA/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- kosmos
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















