Krim dobio ruski pasoš
Krajem ove nedelje su se Krim i Sevastopolj konačno i potpuno legalno vratili kući. Državna duma, a zatim i Savet Federacije odobrili su neophodan paket zakonodavnih mera za pretvaranje republike i grada od federalnog značaja u subjekte Ruske Federacie.
Faktički Krim je postao deo Rusije već 18. marta, kada su predsednik Vladimir Putin, predsednik Krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov, premijer Republike Sergej Aksenov i gradonačelnik Sevastopolja Aleksej Čali potpisali odgovarajući ugovor. Tokom ceremonije u Đorđevskoj sali je vladalo oduševljenje bez premca.
Vladimir Putin je nazvao ovaj događaj istorijskim i podsetio da je referendum o statusu Krima 16. marta održan potpuno u skladu sa svim demokratskim procedurama i međunarodno-pravnim normama.
- U glasanju je učestvovalo više od 82 odsto birača. Više od 96 odsto se izjasnilo za priključenje Rusiji. Cifre su ubedljive. Da bi se shvatilo, zašto je došlo do takvog izbora, potrebno je znati istoriju Krima, šta su značili Rusija za Krim i Krim za Rusiju.
Tokom čitave nedelje, dok su se Moskva, Simferopolj (glavni grad Krima) i Sevastopolj (grad posebnog statusa i glavna baza Crnomorske flote Rusije) bavili sređivanjem dokumenata, Vašington i delimično EU su pokušavali da spasu američku operaciju «odsecanja Ukrajine». Bez obzira na jaki pritisak Vašingtona na Evropljane, ništa posebno kardinalno u planu kaznenih mera protiv Moskve na «ukrajinskom samitu» EU, održanom 20. do 21. marta, nije se desilo. Nikakve trgovinske sankcije nisu objavljene. Početi trgovinski rat protiv Rusije zbog propasti čisto američkog projekta «amputacije Ukrajine» niko u Evropi ne želi.
Obim trgovine EU i RF iznosi oko 400 mlrd evra. To je otprilike desetostruko više od trgovine između Rusije i SAD. Razumljivo je da će EU izgubiti od sankcija više nego Vašington, tim pre, što je ona energetski zavisna od Rusije, podseća direktor Instituta strateškog planiranja i prognoziranja Aleksandar Gusev.
- Danas, kada se govori o strateškom prilazu, EU je taoc spoljne politike SAD. One, bezuslovno, vrše pritisak na EU, iako se ona trudi da se protivi. S druge strane, ona nema drugi izlaz, mora da nekako reaguje na određene akcije RF.
Na samitu su mnoge zemlje otvoreno istupale protiv Trgovinskog rata s Rusijom. Eskalacija konflikta oko Ukrajine će imati katastrofalne posledice i za sve učesnike, i za nas, za Evropu, izjavio je premijer Belgije Elio Di Rupo. Umesto toga vodeći lideri Evrope «moraju da idu u Rusiju radi pomoći u uspostavljanju dijaloga s Ukrajinom i smanjenja napetosti u regionu» i «ne žuriti sa sankcijama», smatra Di Rupo. Protiv ekonomskih sankcija je istupio i premijer Bugarske Plamen Orešarski.
Doduše, za sada nije jasno, s kim bi se vodio dijalog u Ukrajini, gde nema ni legitimnog predsdenika, ni legitimne izvršne vlasti. O tome je podsetio još 18. marta predsednik Rusije Vladimir Putin u govoru o krimskom pitanju u Kremlju.
- Jasno je i to da legitimne izvršne vlasti u Ukrajini sve do sada nema, nema s kim da se govori. Mnogi državni organi su uzurpirani od strane samozvanaca, pri tome ništa se u zemlji ne kontroliše, a sami oni – želim da to istaknem – često se nalaze pod kontrolom radikala. Čak doći na prijem nekim ministrima današnje vlade je moguće samo uz dozvolu ekstremista majdana. To nije šala, to je realnost današnjeg života.
Međutim, sam «režim majdana» ređa nezgrapne korake. Savet bezbednosti Ukrajine je protekle nedelje objavio da MIP Ukrajine ima nalog da razmotri uvođenje viznog režima s Rusijom. Tada je premijer Arsenij Jacenjuk bio odsutan, nalazio se u Briselu. Ne treba ni da se žuri sa uvođenjem viznog režima s Rusijom, ni sa prelazom na posete Rusiji sa stranim pasošima, - izjavio je Jacenjuk.
Uvođenje viznog režima s Rusijom neće pružiti ništa, osim povećanja protesta i mitinga na istoku i jugu Ukrajine i još veću napetost unutar zemlje, smatra poslanik Vrhovne rade Ukrajine od stranke Batkivščina Genadij Moskalj. Preterali smo sa viznim režimom, moramo da se ohladimo, - smatra Moskalj.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















