Početna stranica > Novosti

Litvanci nisu oduševljeni perspektivama evra

Litvanci nisu oduševljeni perspektivama evra
15.05.2014. god.


U Litvaniji se pokazalo da je mišljenje građana u suprotnosti sa planovima vlade. Prema poslednjim anketama, građani ne žele da u svojim novčanicima nose evro, već kao i dosad litvanski lit.

Još prošle godine, 49% građana je bilo protiv, dok je ove taj procenat porastao na 56%. To je dosta za zemlju čija vlada ubrzano stremi ka evrozoni, želeći da dostigne taj cilj početkom naredne godine. U drugom pokušaju. Ranije, 2007. godine, takođe je bilo dosta reči o potrebi za uvođenjem evra, ali im nisu dali mogućnosti za to. Vratili su ih sa pola puta i poslali da se bore sa inflacijom bez presedana od 17%. Što je Litvanija i uradila.

Sada, očigledno, nema te želje. A evrozoni, naprotiv, treba Litvanija. Uzeće je u evrozonu, i preneće na nju sve probleme sa dugom. A zašto da ne - u evrozoni je postalo pravilo: svi stanari moraju da plate za tuđe probleme. Nemačka, kao najveći donator, umorna je od toga da finansira sve sama. Estonija i Letonija su već doživele svu lepotu jedinstvene valute na cenovnicima u prodavnicama, benzinskim pumpama i frizerskim salonima. Gledajući njih, Litvanci su odlučili da ne žure sa evrom. Ali da li će ih poslušati vlasti? Uostalom, već je odlučeno. I zakon je usvojen. I sve ide po planu, veoma sličnom letonskom. Tamo je tada evro već bio na horizontu, i prodavnice su bile spremne da prave nove cenovnike, i tamo je takođe malo ljudi želelo evro. Tačnije, manjina - 40%. Ostali nisu želeli da izgube pogodan i skup lit. Ali zvanična Riga nije poslušala mišljenje stanovništva - mišljenje Brisela je bilo važnije.

Nešto nam govori da vlasti u Litvaniji takođe neće poslušati svoje brojne građane. Ali zato druge zemlje EU, slušaju svoje građane. S jedne strane, oni iskazuju svoje želje, ali hrane Brisel doručcima. Oni su odlučili da prvo vide, da li je potrebno da menjaju novac i da li će zatim morati da skupo plate za to? Jer, pred njima se nalaze upečatljivi primeri. Sad skoro niko ne spori da bi Grčka mogla da spasi svoju ekonomiju, zaštiti je od krize, da nije požurila u evrozonu. Atina ne bi uzimala kredite i ne bi skraćivala radna mesta. Litvanija takođe, pamti ovaj primer, barem na nivou običnih građana.

Tatjana Golovanova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...


Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...

Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...


  Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...

Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA