Koje zemlje će nastradati zbog sankcija prema Rusiji
Zbog međusobnih sankcija ne stradaju samo oni prema kojima se sankcije uvode, već i oni koji ih uvode. Očigledno je, na primer, da Evropi koja zavisi od ruskog gasa lančana reakcija i protivsankcije nisu potrebne i da će uvozne carine na ukrajinske proizvode pospešiti inflaciju u Rusiji. Međutim, mogu nastradati i one zemlje koje, naizgled, nemaju nikakve veze s onim što se dešava u Donjecku i Lugansku. MMF u svom najnovijem referatu o sekundarnim efektima u svetskoj ekonomiji (2014 SpilloverReport)(https://www.imf.org/external/np/pp/eng/2014/062514.pdf)navodi zemlje koje može da pogodi ruska i ukrajinska geopolitika.
„Geopolitička napetost u Rusiji i u Ukrajini može predstavljati značajan izvor sekundarnih efekata. Usled nedavnih potresa rast (ekonomije – red.) i u Rusiji i u Ukrajini će biti ispod nekadašnjih očekivanja, što će dovesti do širokih negativnih efekata po region ZND,“ – kaže se u referatu fonda.
Najveći efekat na ekonomiju mogu imati ozbiljni poremećaji u proizvodnji ili transportu prirodnog gasa, sirove nafte, a u manjoj meri – kukuruza i pšenice, smatraju stručnjaci MMF.
Zasad se posledice napetosti osećaju samo u Rusiji i u Ukrajini, a tržišta Evrope slabo reaguju na ove događaje, navode stručnjaci fonda. „Ipak, ekskalacija napetosti putem pojačanih sankcija može dovesti do značajnijih efekata u celoj Evropi, Centralnoj Aziji i van njihovih granica. Ovi efekti mogu imati snažan uticaj na sirovinska i finansijska tržišta,“ – kaže se u referatu.
Dakle, koje će zemlje, po mišljenju MMF u većoj meri nastradati usled sankcija prema Rusiji?
Potrošači obojenih metala
Potencijalni pad izvoza metala odmah će se osetiti na tržištima pošto Rusija zauzima 40% svetskog tržišta paladijuma, do 14% svetskog tržišta nikla, 13% tržišta platine i 8% aluminijuma, pišu autori referata. Oni navode da su cene paladijuma i nikla već porasle za oko 10% nakon pridruživanja Krima Rusiji i sankcija koje su zatim usledile.
Potrošači nafte i gasa
Iako Rusiji pripada više od 10% svetske proizvodnje sirove nafte, cena crnog zlata je prilično stabilna u poslednje vreme, čak i pored geopolitičkih potresa, ističu stručnjaci MMF. Međutim, ne može se potpuno isključiti rast cena u budućnosti.
Rusija isporučuje oko jedne trećine plavog goriva koje se koristi u EU i evetualno smanjenje isporuka gasa iz Rusije u Evropu po ocenama MMF predstavlja „značajan“ rizik.
Banke – poverioci Rusije
Probleme ruskih poverilaca najviše će osetiti austrijske banke. Takođe su prilično ranjive francuske, italijanske i švedske kreditne organizacije, dodaju u MMF. Imajući u vidu da je evropski finansijski sektor povezan s celim svetom, kontraindikacije mogu zahvatiti i sasvim daleke strane zemlje.
Trgovinski partneri
Negativne posledice, po oceni fonda, mogu se dotaći zemalja u kojima je uvoz iz Rusije veći od 5% BDP. To su baltičke zemlje, Bugarska, Finska i Slovačka, kao i Belorusija, Moldavija, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.
Po oceni fonda, ovo će negativno uticati na zemlje u kojima uplate koje se iz Rusije šalju rođacima iznose 8% BDP ili više. To su Jermenija, Kirgistan, Moldavija i Tadžikistan.
Meke ruskih turista
Ruski turizam igra veliku ulogu u ekonomiji Bugarske, Kipra i Crne Gore, smatra se u MMF. Zbog porasta kursa rublje i nestabilne ekonomske situacije stanovnici Rusije već manje putuju u inostranstvo, što su već osetile zemlje EU, a posebno Češka.
Primaoci investicija
Kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju 5% BDP u Belorusiji, Bugarskoj, Moldaviji i Crnoj Gori. Od Rusije takođe zavise finansijski centri Kipra i Luksemburga.
Ako se pojave problemi s izgradnjom „Južnog toka“ bez investicija mogu ostati zemlje kroz koje gasovod treba da prođe To su Bugarska, Mađarska i Srbija.
Lanci isporuka
Bugarska, Slovačka i Finska veći deo dodate vrednosti ostvaruju od proizvoda koji se uvoze iz Rusije. Ovo se pre svega odnosi na metalurgiju i hemijsku industriju, kao i na tekstilnu proizvodnju, preradu drveta, mašinogradnju, proizvodnju optike, elektronike i opreme za saobraćaj.
Čitajte više na Ukrajina iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















