Mars-500
Početak trećeg milenijuma obeležen je povećanim interesom međunarodne zajednice za planetu Mars, što nije slučajno - u odnosu na većinu drugih planeta sunčevog sistema, uslovi na Marsu su najpovoljniji za njegovo osvajanje. Osim toga, postoje predeli na Zemlji (peščane i arktičke pustinje, na primer) gde su prirodni uslovi veoma slični uslovima na Marsu. To znači da čovek, ne samo što može da sleti na susednu planetu, već može i da je kolonizuje u doglednoj budućnosti.
Još jedan važan faktor koji u velikoj meri povećava mogućnost osvajanja i kolonizacije Marsa je i dokaz (koji je dala, između ostalih, i sonda Feniks) o postojanju vode, kako u zaleđenoj tako i u tečnoj fazi. Pored toga, nedavno su na Marsu pronađene zone povišenog sadržaja metana, koji obično proizvode živi organizmi. Međutim, glavno pitanje o postojanju života na planeti i dalje ostaje otvoreno - konačnu presudu još uvek ne može da donese robot, već isključivo čovek i to u neposrednoj misiji. Priprema za eventualnu ekspediciju na Mars pokrenula je brojna pitanja, jer se međuplanetarne misije bitno razlikuju od orbitalnih pre svega u dužini trajanja (minimalno trajanje međuplanetarnog leta je 1,5-2 godine).
Odgovore na neka od tih pitanja moći će da pruži ruski projekat "Mars-500", koji je deo saveznog svemirskog programa. U eksperimentu se simuliraju uslovi leta do „Crvene planete“, a sprovodi ga Državni naučni centar Ruske Federacije – Institut za biomedicinska istraživanja, RAN pod pokroviteljstvom Ruske svemirske agencije i Ruske akademije nauka.
Projekat "Mars-500" ima za cilj proučavanje sistema "čovek - okruženje" i dobijanje eksperimentalnih podataka o zdravlju i radnoj sposobnosti posade u uslovima dugotrajnog boravka u malom hermetički zatvorenom prostoru u uslovima koji simuliraju let na Mars (preopterećenje, izolovanost, kašnjenje u komunikaciji sa Zemljom, ograničeni potrošni resursi).
Među ciljevima projekta – je i da se utrvrdi da li je takva ekspedicija moguća sa stanovišta psihologije i fiziologije, kao i da se definišu realni zahtevi koje ekspedicioni kompleks mora da ispuni pri letu na Mars.
Projekat "Mars-500" čini i niz ranije sprovedenih eksperimenata koji simuliraju pojedine aspekte leta, a u osnovi im je uticaj dugotrajne izolacije na posadu. To su:
- 14-dnevna izolacija (zaveršena u novembru 2007.)
- 105-dnevna izolacija (završena u julu 2009.)
- 520-dnevna izolacija (juni 2010. - novembar 2011.)
Međutim, odgovore na sva pitanja u vezi sa međuplanetarnim letovima nije moguće dobiti samo tom serijom eksperimenata. Zato se dodatno izvodi niz takozvanih satelitnih eksperimenata koji treba da ispitaju i ostale faktore, kao što su uticaj radijacije, bestežinskog stanja, vatrostalnost svemirskog broda i drugo.
Rusija.rs
- Izvor
- Anna Travkina
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Tirzepatid je relativno nova terapija u oblasti dijabetesa i lečenja gojaznosti koja je privukla veliku pažnju svetske medicinske kao i šire javnosti zbog rezultata kliničkih ispitivanja. Reč je o sintetič...
Išijadikus bol, poznat i kao bol u donjem delu leđa koji se širi duž noge zbog prit...
Iako su ulaganja u zdravstvo širom Balkana među najvećim državnim izdacima, čini se da su pacijenti jednako nezadovoljni, i u članicama EU poput Hrvatske i Slovenije, i na celom...
Zubi su jako bitni i kada nam nešto nije u redu sa njima osećamo se nelagodno i jedva...
Vitamin B12 se često promoviše kao suplement koji može poboljšati energiju, koncentra...
Ostale novosti iz rubrike »















