Andrić na "Višegradskoj stazi"

Scenario za akademiju napisao je Milovan Vitezović, a režirao je Branko Popović iz Narodnog pozorišta iz Užica.

Besjedeći o Andriću, akademik Svetozar Koljević istakao je da je za razliku od drugih pisaca, koji su se bavili tematikom sudara različitih kultura na istom prostoru, "Andrić imao sreću sa svojom Bosnom u kojoj nema granice između katoličanstva, pravoslavlja, islama i jevrejstva...".

"Dovoljno mu je bilo kao što se vidi u `Pismu iz 1920.` da provede `noć budan u krevetu` i sluša kako na katoličkoj katedrali `teško i sigurno` otkucava sat, dva časa po ponoći da bi zatim nešto `slabijim i prodornim zvukom` pravoslavna crkva otkucala svoja dva sata, uvek nekog drugog dana i nedelje, a katkad i drugog mjeseca, a i godine", rekao je Koljević.

Koljević je, otvarajući ovogodišnju manifestaciju, poručio da će jednog dana i u Bosni doći vrijeme kada će se saznati koliko je dva plus dva, aludirajući na priču dva austrijska zvaničnika u pripovijetk "Osatičani", koji su zaključili da se u ovoj zemlji nikada ne zna koliko su dva plus dva, ali se ne zna ni koliko je kada nisu četiri.

Premijer Republike Srpske /RS/ Aleksandar Džombić, koji je prisustvovao svečanoj akademiji, rekao je da Vlada RS podržava kulturne manifestacije, posebno "Višegradsku stazu" i izgradnju Andrić-grada u Višegradu, čime pokazuje da ravnomjerno ulaže u razvoj svih dijelova Srpske.

Režiser Emir Kusturica najavio je da će 27. juna početi prvi radovi na izgradnji Andrić-grada na ušću Rzava u Drinu i da će se "Višegradska staza" za dvije godine već useliti u ovaj grad od kamena iz kojeg nikada neće otići.

On je zahvalio predsjedniku RS Miloradu Dodiku na podršci da realizuje svoju ideju i istakao da grad od kamena posvećuje najvećem umjetniku koji je ikada rođen na ovim prostorima.

Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović istakao je da u sudbini svake Andrićeve ličnosti postoji opšta ideja, misao o životu čovjeka i njegovoj sreći ili nesreći.

"Nastojeći da poštujemo njegovu misao, dužni smo ne samo trajno učiti od nobelovca, već raditi na tome da život čovjeka bude bolji i srećniji", dodao je Popović.

Tokom svečane akademije, čiji je program bio bogat i raznovrstan, hor "Srbadija" iz Bijeljine otpjevao je pjesme koje su posebno za ovu priliku komponovali Zoran Hristić i Rade Radivojević.

Andrićevu zahvalnost za Nobelovu nagradu kazivali su glumci Tihomir Stanić, Vjera Mujović i Rada Ćuričin.

Zamišljeni intervju sa Andrićem u kome su samo pitanja bila iz ovog vremena, a odgovori iz Andrićevih djela, govorili su glumci Tihomir Stanić i Vjera Mujović.

Andrićeve stihove "Koga li sada ljubi ona mlada žena" recitovao je glumac Ljubomir Božović, a "Mnogo samuješ a dugo ćutiš sine moj" čitali su Igor Borojević i Rada Ćuričin.

Publici su se posebno dopala pjesma "Lili Lalauna" koju su pjevali glumci Goran Sultanović i Vjera Mujović, "U sumrak pjevaju djevojke" u izvođenju Nemanje Jovanovića i na kraju Apoteoza Ivi Andriću čiji su autori Milovan Vitezović i Zoran Hristić, a pjevao ju je hor "Srbadija" iz Bijeljine.

Na pozornici su izvedene i pjesme "Oj, jesenje duge noći" i "Kad ja pođoh na Bembašu", koje su Šveđani pjevali u Andrićevu slavu na dodjeli Nobelove nagrade 1961. godine.