Srbi postaju kmetovi

Srbi iz Hrvatske ostaće uskoro i bez zemlje - tradicionalno ruralno stanovništvo na prostoru bivše Krajine, po novousvojenom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, nakon pet stotina godina vlasništva nad zemljom, postaće - bezemljaši.

U "Oluji", koju Hrvatska slavi kao svoju najveću ratnu pobjedu, provedeno je najveće etničko čišćenje na ovim prostorima - kada je oko 200.000 Srba napustilo svoja imanja.

Vlasti u Zagrebu činile su sve da se oni ne vrate i u tome su imale velikog uspjeha.

Povratak Srba u Hrvatsku zanemarljiv je, a po starosnoj strukturi potpuno irelevantan. Vratili su se uglavnom stari i nemoćni. Mladi nisu imali gdje da se vrate. Kuće su porušene ili devastirane, imovina opljačkana, stanovi oduzeti, šanse za zaposlenje nikakve.

Da bi izbjeglice učvrstila u odluci da se ne vraćaju, Hrvatska je (jedina u regionu) osnovala takozvanu državnu agenciju, čiji je cilj bio da otkupljuje srpske kuće po mizernim cijenama. Kolokvijalno je prozvana agencijom za etničko čišćenje, što je i bila.

Otkup kuća, oduzimanje stanova, suđenja za ratne zločine nevinima, te nemogućnost zapošljavanja učinili su nemogućim povratak Srba u Hrvatsku.

Ostale su gruntovne knjige kao rijetki svjedoci razmjera zločina.

Pod izgovorom okrupnjavanja posjeda i obrađivanja zapuštenih njiva, vlasti u Hrvatskoj žele da dovedu u red i gruntovne knjige, a to će uraditi pomoću Agencije za promet poljoprivrednim zemljištem, čije je osnivanje predviđeno novim zakonom.

Ko ne bude obrađivao svoju zemlju, moraće je dati u zakup ili prodati agenciji. Kazne za neposlušne su dvije hiljade evra po hektaru za jedan vegetativni ciklus. O provođenju zakona brinuće lokalne vlasti i takozvani poljari, koji će nadgledati zapuštene srpske posjede i predlagati sankcije.

U cijeloj toj priči, u kojoj će Srbi u Hrvatskoj konačno postati - kmetovi, zanimljivo je čuti stavove njihovih političkih predstavnika, koji su koalicioni partneri vlasti koja donosi te zakone.

Tako je Slobodan Uzelac, potpredsjednik hrvatske vlade, dao bezrezervnu podršku Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, naglašavajući, na sjednici Vlade koja je o tome raspravljala, da se među brojnim dobrim intencijama tog zakona posebno ističe njegova senzibilinost prema prognanim Srbima, zbog čega je on timu koji je na tom projektu radio - odao posebno priznanje?! I tako, srpski predstavnici, participirajući u hrvatskoj vlasti, podržavaju pljačku i diskriminaciju svojih sunarodnika, a u Srbiji traže novac kojim bi to kamuflirali. I, što je najtragičnije, po pravilu nailaze na "otvorena vrata".