Teška godina za ekonomiju

Usljed recesije koju će zabilježiti sva ključna izvozna tržišta BiH u evrozoni (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija) te zemljama regije (Hrvatska), doći će do snažnog pada potražnje, a time i drastičnog usporavanja rasta izvoza iz BiH i izvozno orijentisane industrijske proizvodnje - što su bili ključni pokretači ekonomskog oporavka u prethodne dvije godine.
Pored industrije, na udaru će značajno ponovo biti i ostale cikličke djelatnosti poput građevinarstva, turizma, transporta, ali i ostale uslužne djelatnosti, kao što je finansijski sektor. -Navedena smanjena mogućnost zaduženja, uz smanjen priliv doznaka bh. građana iz inostranstva, te zaustavljanje oporavka na tržištu rada, dovesće do negativnog efekta na domaću potrošnju i kupovnu moć građana, a time na kraju djelovati na ukupan nivo rasta bh. ekonomije, navodi se u Makroekonomskoj analizi koju je pripremilo Odjeljenje Analize i istraživanja u Rajfajzen banci BiH.
Zbog smanjene mogućnosti domaćeg finansiranja i vrlo ograničenog, minimalnog priliva stranih direktnih investicija, pod snažnim pritiskom biće i investicione aktivnosti, koje će takođe zabilježiti negativne trendove. -Uslijed svega navedenog, bh. ekonomija ostaje bez ključnih poluga pozitivnog ekonomskog rasta, zbog čega i očekujemo stagnirajuće ekonomske trendove u ovoj godini, ocjenjuje se u ovoj analizi.
Naglašava se i da budžeti koje su entitetski nivoi vlasti usvojili početkom ove godine jasno ukazuju na vrlo ozbiljne poteškoće s kojima će se ministarstva finansija susretati u ovoj godini, zbog smanjenja prihoda uslijed pogoršanja ekonomske situacije s jedne strane, te još uvijek vrlo neefikasne strukture rashodne strane budžeta s druge strane, koja se prije svega oslanja na ogromnu budžetsku potrošnju i socijalna izdavanja.
To je rezultiralo značajnim deficitima od 348,6 miliona KM u FBiH te 229,2 miliona KM u slučaju RS-a.